Konferencija u Varšavi o spašavanju planete

Dok svijet pogađaju sve veće vremenske katastrofe, mnogi tvrde da je čovjek najodgovorniji za promjenu klime. U Varšavi će se u naredne dvije sedmice, u okviru 19. UN-ove klimatske konferencije razgovarati o tome kako sačuvati planetu.

Premda se na konferenciji ne očekuje donošenje značajnih odluka, trebala bi otvoriti put za konferenciju u Parizu i novi sporazum o emisiji štetnih plinova, jer važeći Protokol iz Kyota ističe 2020. godine.

Bez obzira na dogovoreno, mnoge države nisu uspjele održati obećanje i smanjiti emisije gasova koji izazivaju efekt staklenika. Zato se već duže vrijeme traga za provodljivim, globalnim rješenjem, čija se finalizacija očekuje za dvije godine u Parizu.

„Svijet je pokazao akciju, ali je vrijeme da se napravi iskorak. Ova faza je perfektna prilika za primjenu olimpijske krilatice ‘brže, više, jače’ kako bi osigurali socijalno prihvatljivu i ekonomski održivu budućnost koja nam je potrebna“, kazala je šefica UN-ovog odjela za klimu Christiana Figueres.

Zeleni klimatski fond

Učesnici varšavskog sastanka ne očekuju čuda, ali se nadaju ispunjavanju do sada zacrtanog. To se prije svega odnosi na uspostavljanje Zelenog klimatskog fonda, sa godišnjim budžetom blizu 74 milijarde eura.

Cilj je pomoći siromašnim državama u suočavanju s globalnim zatopljenjem.

„Nadam se da sve učesnike možemo dovesti za sto i, da budem iskren, vjerujem u obavezujući dogovor do 2015. godine. Najvažnija stvar kojoj se nadamo ovdje u Varšavi je opredjeljenje o finansijama i dobijanje pravih garancija o te 74 milijardi eura koje će se korisititi za prilagodbu od 2020. pa nadalje“, istakao je Pascal Girot, posmatrač iz organizacije Care International.

Ciljana mapa puta

Razvijene države, izuzev Sjedinjenih Američkih Država, prihvatile su formalne ciljeve Protokola iz Kyota i usaglasile njegovo produženje. Paralelno su počeli pregovori o novom obavezujućem dokumentu.

„Ono što trebamo je ciljana mapa puta i napredak pregovora uoči Pariza. To podrazumijeva smanjenje emisije odmah u narednih sedam godina i naravno novi dogovor“, kaže Kelly Dent (Oxfam).

Kako bi postojali dobri izgledi za ograničavanje globalnog rasta temperature na manje od dva stepena Celzija, naučnici tvrde da godišnje emisije u narednih sedam godina, ne bi smjele biti veće od 44 milijardi tona.

Međutim, već prije tri one su premašile brojku od 50 milijardi.

Izvor: Al Jazeera i agencije