Život sa dna okeana uživo na internetu

Snimci i podaci koje šalje mreža podvodnih kamera, postavljenih pored zapadne obale Kanade, sada se mogu pratiti uživo na internetu. Projekat vode naučnici Univerziteta u Victoriji, čiji je glavni zadatak praćenje kretanja tektonskih ploča. Međutim, kako izvještava reporter Al Jazeere Daniel Lak, naučnici žele da ljudi širom svijeta gledaju snimke i šalju im opise onoga što vide.

Pomoću laptopa i interneta Martin Scherwath posmatra šta se dešava na dnu okeana. Ovaj geolog koristi kanadsku mrežu podvodnih kamera nazvanu Neptun kako bi pratio kretanje tektonskih ploča. Između zemljotresa zabavlja se gledanjem morskog života pored kanadske obale.

“Ako približimo kameru na ribu, vidjet ćemo da se udaljava, ali druga ide direktno prema kameri. Uzbudljivo je. Riba nas gleda, privukla su je svjetla ili laseri”, kaže Scherwath.

Druga vrsta kamere testirana je prije nego što je spuštena u dubine pored zapadne obale Kanade. Snimci i podaci objavljuju se direktno na internetu i pohranjuju u arhivu. Naučnici iz više od 12 zemalja, kao i javnost, pozvani su da gledaju snimke i da pošalju opise onoga što vide.

‘Šetnja’ po morskom dnu

Na snimku napravljenom prošle godine, na dubini od skoro 900 metara, vidi se životinja po imenu sljepulja. U kadru se pojavljuje druga životinja koja je jede. Riječ je o morskom slonu, vrsti foke koja nikad nije snimljena na tolikoj dubini, odnosno dok je nije primijetio 14-godišnji učenik Kiril Dudko iz Ukrajine.

“Želim biti biolog. Kad sam pronašao ovu mrežu, počeo sam je stalno gledati. Naučnici mi sada šalju snimke, nadajući se da ću otkriti još nešto”, kaže Dudko.

Projekat koristi i robotiku – uređaje na daljinsko upravljanje i robotsko vozilo po imenu Wally, kojim se upravlja sa jednog univerziteta u Njemačkoj. Njegove svakodnevne šetnje po morskom dnu pomažu naučnicima u prikupljanju podataka o hemijskom sastavu vode, sedimentima i životu u dubinama Tihog okeana.

“Ovo je početak projekta koji će trajati 25 godina. Redovno ćemo prikupljati dugoročne podatke, koji će nam pomagati u praćenju onoga što se dešava u ovoj sredini i toga kako se vremenom mijenja”, kaže naučnica Maia Hoeberechts.

Krajnji cilj naučnika koji su razvili ove mreže je omogućiti repliciranje onoga što rade, postaviti nove mreže u drugim morima i povećavati naše znanje o svjetskim okeanima, zaključuje Daniel Lak.

Izvor: Al Jazeera