Glowbrainom protiv moždanog udara

Moždani udar drugi je uzročnik smrtnosti i najveći uzročnik invalidnosti u Hrvatskoj. Grupa naučnika pokrenula je projekat GLOWBRAIN, u prijevodu svijetleći mozgovi.

Cilj istraživanja je spriječiti oštećenja na mozgu nastala uslijed moždanog udara. Okupili su tim istraživača iz sedam evropskih zemalja te Hrvatske. Njihovu zamisao prepoznala je Europska komisija i za projekat im dodijelila 3,7 miliona eura.

Miodragu Dabetiću iz Zagreba život se 2008. godine promijenio iz temelja. Do tada su mu svakodnevicu ispunjavala druženja s prijateljima, sport i putovanja. No, dva moždana udara promijenila su sve.

“Ja sam jedan od rijetkih sretnika koji je to preživio i doživio da stanem na noge, prohodam sa štapom. Ali, ja svaki dan hodam od moje zgrade do ureda. Svaki dan tamo i nazad”, rekao je Dabetić.

Polako, ali sigurno svakoga dana oko 180 metara. Pohvalio se – sedam kilometara godišnje. No, volio bi da ga noge bolje služe. Nada se da bi mu želju mogao ostvariti znanstveni projekt s hrvatskim potpisom.

Genomi miševa

“Grupa znanstvenika s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga osmislila je projekt u kojem žele istražiti kako matične stanice utječu na oporavak od moždanog udara. Ovo je jedina zgrada u Hrvatskoj u kojoj mozgovi svijetle”, izvještava iz Zagreba reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.

I to oni mišji. Sve je krenulo prošle godine, kada je EK ovome projektu dodijelila 3,7 milijuna eura, priča voditelj projekta, doktor Srećko Gajović. Dovoljno da se zaposle stručnjaci i kupi sva potrebna tehnologija.

Ideja je vrlo jednostavna: na miševima simulirati moždani udar, a potom, uz primjenu matičnih stanica, vidjeti hoće li one obnoviti oštećenja na mozgu.

“On omogućava da miševi, koji su genetski preinačeni, koji nose u svom genomu gen krijesnice, dakle, njima je dodan gen krijesnice u njihov genom. Taj gen krijesnice služi kao biljeg aktivnosti određenih molekularnih zbivanja u mozgu miša”, kaže profesor Gajović.

Veliki izazov

I trebalo bi ih malo pospješiti. Doktorica neuroznanosti Lejla Ferhatović ima upravo takav zadatak – otkriti koji bi biomaterijali matičnim stanicama pomogli da se razviju.

“Mi te materijale koristimo kako bismo pospješili uzgoj matičnih stanica i njihov razvoj u živčane stanice. Za sada smo radili testove in vitro u posudama, gdje smo dokazali da naši materijali koje koristimo pospješuju razvoj stanica”, kazala je doktorica Ferhatović.

Za konkretnu primjenu ovakve metode još će se neko vrijeme pričekati, no koristiti bi se mogla u mnoge svrhe.

“Veliki je izazov u primjeni matičnih stanica u srcu i mozgu. To su organi koji se ne obnavljaju i nakon oštećenja to oštećenje ostaje i više se ne popravlja”, rekao je doktor Gajović.

Pokažu li ispitivanja dobre rezulate, slijedila bi klinička istraživanja. A onda, jednoga dana, možda će biti sasvim uobičajena. Miodrag Dabinović se nada i jednako uspješna.

Izvor: Al Jazeera