CG: Bolja kontrola granica zbog azilanata
Broj azilanata u Crnoj Gori posljednjih godina uvećao se nekoliko stotina puta. Najviše ih je sa Bliskog istoka i Afrike, odakle kreću na dugačak ilegalan put ka Evropi, koji često završi i smrću. Crna Gora samo je jedna od tranzitnih zemalja čije vlasti najavljuju strožu kontrolu granica.
Daleko od kuće, a još dalje od cilja – takav je život hiljada azilanata sa Bliskog istoka i Afrike, koji, zbog rata, gladi ili nesigurnosti, posljednjih godina pokušavaju da se preko Balkana domognu Zapadne Evrope.
Jamal je farmaceut iz Eritreje. Zajedno sa još 25 svojih sunarodnika, ilegalno je ušao u Albaniju. Nakon osam dana pješačenja, došao je do Crne Gore, gdje je otkriven.
Prelazak kao biznis
“Kada vidimo kontrolni punkt, izbjegnemo ga i krenemo kroz planine, dok ne prođemo taj dio. Sve zavisi. Ponekada nas policija uhvati i vrati, ako ne – nastavljamo dalje. Granice obično prelazimo noću, oko 10, 11 sati uveče”, kaže Jamal.
Na putu ka Evropi azilanti provedu i po nekoliko godina. Često završe u zatvoru, ili stradaju u pokušaju ilegalnog prelaska. Cilj im je isti – dokopati se Evropske unije.
“Prvo treba da stignemo do Italije, poslije toga ćemo odlučiti gdje dalje. Za nas je najvažnije da bezbjedno stignemo, jer je put jako težak i dugačak. Uglavnom ljudi pokušavaju da uđu u Švedsku, Norvešku i Veliku Britaniju”, kaže Jamal.
Ilegalni prelazak granice pravi je biznis. Azilanti onima koji im nude prebacivanje preko granice daju i do nekoliko hiljada eura. Oni koji nemaju novac, snalaze se sami.
“Sve zavisi. Naprimjer, na Balkanu se plaća od 200 do 1.000 eura. Da se osoba prebaci do Hrvatske ili Mađarske košta 1.000 eura”, kaže Akar, azilant iz Alžira.
“Uhvaćeni na djelu, ilegalci od države traže azil, zatim se, ako nemaju novca za smještaj, šalju u prihvatne centre. Tu čekaju odobrenje za ostanak. Međutim, dobar dio njih neće ga dočekati. Pokušaće ponovo da ilegalno uđu u sljedeću zemlju na njihovom putu, izvještava iz Podgorice reporterka Al Jazeere Milica Marinović.
Važno pitanje za Crnu Goru
Broj azilanata u Crnoj Gori posljednjih godina drastično se uvećao od svega sedam, koliko ih je bilo 2010. godine, do 2.900 ove godine. Crna Gora ih trenutno smješta u privatne objekte. Tek u januaru otvara se prvi azilantski centar.
“Kapacitet 65 mjesta, moderan, sa sadržajima ispunjava sve standarde koji su obavezujući za tražioce. To su svi obavezujući standardi EU-a”, kaže Duško jovičević, direktor azilantskog centra.
Osim zadovoljavajućeg zbrinjavanja azilanata, Crna Gora planira i bolju kontrolu granica.
“Smatram da Crna Gora treba da bude utočište onima kojima treba, a ne onima koji od toga imaju unosnu zaradu. Crna Gora to neće dozvoliti i neke akcije će biti preduzete”, kaže Predrag Bošković, crnogorski ministar rada i socijalnog staranja.
Rješavanje pitanja azilanata za Crnu Goru posebno je važno jer će, kao dio pregovaračkih poglavlja 23. i 24. u oblasti vladavine prava, značajno uticati na put države ka EU.
Izvor: Al Jazeera