Milioni podsticaja dati za nepostojeći posao

Od 21 milion konvertibilnih maraka (blizu 10,5 miliona eura) podijeljenih za poticaj poljoprivrednim gazdinstvima u bh. entitetu Federacija BiH, najmanje 2,7 miliona KM (1,35 miliona eura) dodijeljeno je za stare objekte, nepostojeći posao ili stranačkim kolegama i rodbini resornog ministra Jerka Ivankovića Lijanovića, piše Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN).

Abdulah Tutmić, vlasnik peradarske firme iz Zenice, nije dobio poticaj na ime kapitalnih investicija koje je zatražio od federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Kaže da mu se nakon podnošenja zahtjeva javio član Narodne stranke Radom za boljitak (NSRzB).

„Tražio je pola stranci, pola meni, a od moje polovice njemu 15 posto. Nisam pristao i treći dan sam dobio odbijenicu“, kazao je Tutmić.

On je jedan od trojice sagovornika CIN-a koji tvrde da su im poticaji za kapitalne investicije nuđeni pod uvjetom da jedan dio vrate stranci.

Javni poziv za dodjelu poticaja za kapitalna ulaganja u poljoprivrednim gazdinstvima Ministarstvo je raspisalo sredinom prošle godine. Poziv je upućen registriranim poljoprivrednim proizvođačima, koji su od sredine 2010. do kraja 2011. godine investirali u svoje gazdinstvo.

Ponuđeno im je sufinansiranje u visini od 25 posto novca koji su sami uložili u objekte.

Kao dokaz da su investirali u gazdinstva zatraženi su računi koji su glasili na ime klijenata ili procjena sudskog vještaka o vrijednosti investicije. Poziv je bio otvoren osam dana, a od pristiglih 1.135 zahtjeva poticaje je dobilo 220 pojedinaca i firmi, dok 677 zahtjeva nije ni otvoreno.

Pristigle zahtjeve je preuzimala Komisija za ruralni razvoj, koju je ministar Jerko Ivanković Lijanović sastavio od svojih savjetnika i stranačkih kolega angažiranih u Ministarstvu. Među njima je bio i Stipe Šakić, koji je u dva navrata bio kandidat stranke na izborima – jednom za načelnika Širokog Brijega, a drugi put za zastupnika u Skupštini Zapadnohercegovačkog kantona (ZHK).

Bez izlaska na teren

Kada je Lijanović ušao u Vladu FBiH, Šakića je imenovao svojim savjetnikom, a potom i članom Komisije za ruralni razvoj. Uloga Komisije u ovom procesu je bila da donosi prijedloge o isplati i šalje ih ministru na potpis.

U razgovoru za CIN Šakić priznaje da Komisija nije obradila veliki broj pristiglih prijava i kaže da su zahtjeve obrađivali sve dok nisu došli do novčanog iznosa koji je predviđen programom, a onda su stali sa radom.

Komisija je, kaže Šakić, prijedloge za poticaje donosila bez izlaska na teren, samo na osnovu pristigle dokumentacije i prema procjeni sudskog vještaka. Federalni revizori su u reviziji Finansijskog izvještaja Ministarstva izrazili sumnju u vrijednost procijenjenih investicija.

Venco Anđelić iz Kiseljaka je dobio blizu 650.000 KM (325.000 eura) poticaja za klaonicu koja nikada nije počela sa radom, a danas služi za smještaj tri bika koje vlasnik vodi na koride.

Iako je u pozivu bilo navedeno da se prijaviti mogu oni koji su ulagali u zgrade i opremu u posljednje dvije godine, CIN je doznao da je Anđelić izgradnju klaonice počeo prije sedam godina, a da je u Registar poljoprivrednih gazdinstava upisan dva dana nakon raspisivanja javnog poziva.

U Registru je prijavio stočni fond od sedam bikova, a prilikom posjete njegovoj klaonici novinari CIN-a zatekli su tri.

„Ja nemam stoke, imam samo bikove koje držim iz ljubavi“, kaže Anđelić.

Utaja poreza

On je novac dobio na osnovu procjene sudskog vještaka, prema kojoj objekat vrijedi 3,6 miliona maraka (1,8 miliona eura). Ipak, klaonica ne radi, a Anđelić kaže da nema novca da je pokrene – nedostaje mu još milion konvertibilnih maraka.

Na pitanje šta je uradio sa novcem, Anđelić je kazao da su „isplatili ljudima što su bili dužni i to je to“.

Zajedno sa braćom i sinom, Anđelić je suvlasnik firme Mali Raj iz Kiseljaka koja se bavi preradom mesa. Firma je do 2012. godine nosila ime Šparmerc i Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) je tereti za utaju poreza.

Uprava je državnom tužilaštvu podnijela nekoliko izvještaja zbog sumnje da je Šparmerc oštetio državni budžet za preko 3,6 miliona maraka. Firma je, prema navodima Uprave, uvozila goveđe meso koje je prilikom carinjenja lažnom dokumentacijom prikazivala kao smrznuti goveđi loj i na taj način izbjegavala plaćanje uvoznih dažbina.

Šakić kaže da za utvrđivanje poreza nije nadležno Ministarstvo u kojem on radi.

„Mislim da se za to trebaju pobrinuti institucije koje rade taj dio posla, i za njihove sankcije i ostalo. Mi ne bismo trebali ulaziti u njihov posao“, kaže Šakić.

Anonimna prijava

Enver Mehmedović, član Vladine Radne grupe za kontrolu dodijeljenih poticaja, kaže da je Anđelić dobio novac za klaonicu koja je izgrađena daleko prije perioda navedenog u pozivu.

Grupa je formirana u augustu 2012. nakon anonimne prijave o neregularnostima pri dodjeli poticaja. Radnu grupu čine po jedan član iz Odbora za poljoprivredu Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine FBiH, te predstavnici Ministarstva finansija i Ministarstva poljoprivrede.

Za razliku od članova Komisije, članovi Radne grupe su odlazili na teren i o tome sačinili Informaciju.

Na neregularnosti su upozorili i federalni revizori, zatraživši od Ministarstva da ubuduće traži vjerodostojnu dokumentaciju, koja bi potvrdila da se objekat koristi za namjene za koje mu se odobrava poticaj.

Revizori su Ministarstvo posavjetovali i da treba naknadno provjeriti izvršene procjene sudskih vještaka, naročito ako postoji sumnja da objekat nije izgrađen u periodu za koji je odobren poticaj, te kada se traže veliki iznosi.

Sudski vještak Zijad Sirćo, koji je radio procjene za nekoliko poljoprivrednika, na pitanje novinara mogu li se desiti razlike između stvarnog stanja i procjene je odgovorio da Komisija niti jednu nije uradila kako treba.

„Nije izvršen uvid i adekvatno pogledano kad i kako“, kaže Sirćo.

Blokirani računi

Firma Gajevine Dušići iz Kupresa dobila je više od milion maraka poticaja na osnovu ranije izgrađenih objekata.

Njenom vlasniku Petru Buntiću je kao investicija priznat ugovor o leasingu vrijedan blizu 4,3 miliona KM (2,15 miliona eura), koji je 2011. godine zaključen sa NLB bankom. Dio poslovnih zgrada ove firme je još 2007. bio predmet leasinga za kredite od tri miliona maraka, koji su podignuti kod Investicijske banke FBiH.

Ipak, prošlogodišnji poticaj nije pomogao kupreškoj firmi da isplati svoje obaveze, a bankovni računi firme su blokirani, rekao je za CIN.

Prema Informaciji Radne grupe, Buntić je vlasnik i firme Buntić-Eco, koja je, također, dobila poticaj vrijedan skoro 590.000 KM (295.000 eura), a federalni revizori su utvrdili da se parcele ovih dviju firmi nalaze jedna pored druge.

Buntić je 2007. godine pred Sudom BiH proglašen krivim za pranje novca i poresku utaju, te osuđen na uvjetnu kaznu od dvije godine i novčanu kaznu od 60.000 KM (30.000 eura). Odbio je govoriti za CIN o načinu na koji je dobio poticaje.

„Ja nisam kriminalac. Ja sam radnik koji se muči i jedva preživljava“, kaže Buntić, dodajući da je novac koji je dobio „javno i potrošen“.

Zajedno sa Buntićem 2007. godine osuđen je i Ante Pavković, vlasnik firme Šišović iz Posušja, u čijem sastavu se nalazi nekoliko preduzeća i farmi. Dvije farme u vlasništvu porodice Pavković dobile su poticaje: farma Glamoč nešto više od 166.000 maraka (83.000 eura), a farma Tomislavgrad 129.000 KM (64.500 eura).

Revizori su utvrdili da se računi na osnovu kojih je farmi Tomislavgrad isplaćeno 35.000 KM (17.500 eura) za nabavku opreme za muzne krave ne mogu povezati sa tom investicijom. Pavkovićev sin Damir, direktor farme Glamoč, kaže da su ove dvije farme među rijetkima koje su poticaje dobile na osnovu računa, a ne procjene vještaka, pokazavši novinarima CIN-a specifikaciju računa.

Priznaje da je u srodstvu sa ministrom Lijanovićem, ali to ne vidi kao privilegiju.

„Moja baba i ministrov otac su brat i sestra. Jesmo, blizak smo rod, ali ne mislim da sam zato privilegovan, baš suprotno“, kaže Pavković.

Veze sa NSRzB-om

U razgovoru za CIN ministar Lijanović je rekao da poznaje Pavkoviće, te da je jedan član te porodice vijećnik NSRZB-a u Posušju. Dodao je da Ministarstvo nije pravosudni organ, te da mu nije poznato da su poticaje dobili i poreski dužnici.

Od ukupno šest korisnika poticaja iz Zavidovića najmanje troje je povezano sa NSRzB-om: Berina Hadžić, te firme Ošmika i Kemin. Na posljednjim lokalnim izborima Hadžić je bila kandidatkinja stranke za Općinsko vijeće Zavidovići.

Ona je od Ministarstva dobila poticaj od blizu 20.000 KM  (10.000 eura) za izgradnju stočarske farme.

Tokom razgovora s novinarima CIN-a nije mogla precizirati kada je štalu izgradila, koliko je koštala i koju je dokumentaciju predala za poticaj.

Zavidovićka firma Ošmika je dobila poticaj od skoro 97.000 KM. Osnivač firme je Ibrahim Bošnjaković, koji je na posljednjim lokalnim izborima bio kandidat NSRZB-a za Općinsko vijeće Zavidovići.

Bošnjaković, koji je ovlastio suprugu za rukovođenje firmom, kaže da je aplicirao za pčelinjak, prateće objekte i ogradu na imanju. Na pitanje novinara koliko je novca uložio, Bošnjaković je odgovorio kako je vještak izračunao da je to negdje blizu 380.000 maraka (190.000 eura).

Dario Đonlić, sudski vještak koji je radio procjenu, odbio je govoriti za CIN.

Hladnjača ili kafana

Firma Kemin je dobila blizu 56.000 KM (28.000 eura) poticaja za izgradnju skladišta poljoprivrednih proizvoda. Direktor firme je Emir Džinić, vijećnik NSRZB-a u Općinskom vijeću Zavidovići, dok je njegov otac Kerim vlasnik firme i općinski povjerenik stranke.

U razgovoru za CIN direktor kaže da se firma bavi poljoprivredom i preradom drveta, objasnivši da objekat za koji je dobio poticaj sada služi isključivo kao otkupna stanica. Džinić se nije mogao sjetiti kada je izgradio skladište poljoprivrednih proizvoda, niti koliko je novca u to uložio.

„Postoje, maltene, ne maltene nego postoje računi“, rekao je.

Član Radne grupe Mehmedović potvrdio je CIN-u da su provjeravali i ovu firmu, te da je na imanju firme vidio skladište paletiranih drva za ogrjev.

„Dao mu je ime Skladište poljoprivrednih proizvoda i kao to bi bila prva faza hladnjače. Ali možete samo na riječ vjerovati da je to prva faza ciklusa. Može to sutra biti i kafana“, dodao je.

Prema izvještaju Federalne uprave policije, Džinići su na području Zavidovića na općim izborima 2010. godine lobirali kod građana ove općine da daju glas za NSRzB, obećavajući im zauzvrat novčane naknade. Ministar Lijanović smatra da među dobitnicima poticaja nema dovoljno članova Stranke.

Na pitanje novinara da li su mu se stranačke kolege obraćale za pomoć, Lijanović kaže:

„Možda se nekad neko i obraćao, ali je to bilo potpuno bespotrebno, jer mi ono što možemo učiniti to i učinimo. Zamjerali bismo svakom ko bi tražio da kršimo zakon.“

Ni odbijenice ni novca

Među onima čiji zahtjevi nisu ni obrađeni su Dževad Kovač iz Mostara i Zemljoradnička zadruga (ZZ) Tarčin. Kovač ima farmu sa skoro 1.000 koza i nakon što je zatražio poticaj stigla je reakcija iz stranke.

„Rekli su mi: ‘Ako ne budeš dao 50 posto, doći će ti kontrola’“, navodi Kovač i dodaje da nije dobio ni poticaj ni odbijenicu.

Zemljoradnička zadruga Tarčin, u kojoj se svakodnevno proizvodi blizu 500 litara mlijeka za obližnju mljekaru, upisana je u Registar poljoprivrednih gazdinstava u periodu navedenom u javnom pozivu, a u nabavku osnovnog stada je uložila blizu 250.000 KM (125.000 eura).

Direktor Mehmed Nikšić i još šest uposlenika očekivali su da će im se iz poticaja vratiti četvrtina investiranog novca. Nikšić rukovodi Koordinacijom poljoprivrednih udruženja FBiH, koja je podnijela prijavu protiv Lijanovića zbog isplate poticaja.

„Nismo dobili ni odbijenicu ni obrazloženje, a ni pare“, kaže Nikšić.

Izvor: Agencije