Grafiti novog Mijanmara

Mijanmar je zloglasan zbog sveprisutne korupcije (Reuters)
Mijanmar je zloglasan zbog sveprisutne korupcije (Reuters)

Piše: Kevin Doyle

Pored silnih grupa koje zahtijevaju više sloboda i reformi od mijanmarske kvazi-civilne vlasti, crtači grafita su dodali svoje šarene poruke na ulicama Yangona.

Poruke ispisane sprejem, neke političke, druge kapriciozne, sve su prisutnije na ulicama grada kao jedan od vidljivijih znakova da je bivša mijanmarska hunta popustila svoj stisak nad zemljom.

“Uključi grad, uključi zemlju”, napisao je jedan ulični umjetnik ispod grafita na kojem je prikazan TV prijemnik sa pernatim krilima raširenim u letu. Kabl za napajanje i utikač vise iz televizora u zraku, što ukazuje na redovne redukcije električne energije u Yangonu, koja je stalni podsjetnik loše infrastrukture Mijanmara.

“Pranje novca za tebe, da?”, sprejem je našarano na zidu u ulici Kaba Aye Pagoda. Riječi su propraćene prikazom prednjeg dijela mašine za pranje veša i oznake za dolar na staklenim vratima mašine.

Pored grafita, kreator je našarao inicijale nekoliko najmoćnijih mijanmarskih banaka. U zemlji gdje je korupcija sveprisutna – Mijanmar je jedina zemlja iznad Afganistana u indeksu percepcije korupcije koji je objavio Transparency International za 2011. godinu – ne treba mnogo truda da se protumači značenje slike.

Sa druge strane ulice, jednostavni grafit crvenom bojom na prljavom zidu kaže: “Dragi predsjedniče Thein Sein, molimo vas da nam u drugom mandatu date više energije (električne)…”

Bilbordi

Donedavno, najupadljiviji ulični znakovi u Yangonu su bili ogromni bilbordi, kojim su građani bili upozoravani na urote Zapada, ili su plakati pretjerivali u prikazivanju herojskih ostvarenja mijanmarske vojske. Međutim, ti bilbordi su izbačeni, ili zamijenjeni reklamama za rock koncerte lokalnih muzičara, reklamama za kućanske aparate i šminku.

Pored grafita, novi automobili u Yangonu su još jedan vidljivi znak da se nešto promijenilo u gradu sa šest miliona stanovnika. Stari autobusi i ofucani Toyotini taksiji, modeli koji su napušteni u Bangkoku prije tridesetak godina, svojevremeno su bili jedina vozila koja su se kretala uskim gradskim ulicama, gdje oronule zgrade iz doba britanskih kolonija i napukli pločnici jasno pokazuju koliko je zemlja zapuštena.

Sada je u Yangonu moguće vidjeti poznato lice na sve strane: ona krasi majice, njen portret visi na zidovima u kućama i uredima, na naslovnicama je  novina i magazina, na privjescima ključeva i kapama.

Donedavno zabranjene, slike šefice mijanmarske opozicione političke stranke Aung San Suu Kyi, ili “Dame” kako je još poznata, šire se gradom, pa čak i dalje.

Suu Kyi je provela 15 godina u kućnom pritvoru do svog oslobađanja u novembru 2010. Trgovci pokušavaju nadoknaditi svaku sekundu njene prisilne nevidljivosti.

Jednog nedavnog jutra, gomila simpatizera Suu Kyine Nacionalne lige za demokratiju (NLD) u Yangonu, na ulaz u sjedište stranke postavili su tezge na kojima su se brzo prodavale majice, bejzbol kape, bedževi, DVD-ovi i posteri sa likom Suu Kyi.

Promjene u zemlji

Vojnih obavještajaca u civilu, koji su redovno pazili ko dolazi u sjedište NLD-a, više nema.

Tin Oo, zamjenik šefice NLD-a, upravljao je bazom kada se Suu Kyi obraćala Parlamentu prošlog mjeseca, što je još jedna od značajnih promjena u zemlji.

“Ne mogu opstati kao totalitarna Vlada, to je moj prvi odgovor”, kazao je Oo, opisujući reforme predsjednika Thein Seina, koje uključuju oslobađanja političkih zatvorenika, kraj cenzure medija, ekonomsku liberalizaciju, te obećanje da će izbori 2015. biti otvoreni i pošteni.

“Ne mogu više ovako nastaviti. Sve je podređeno ekonomskim uslovima. A ti uslovi su sve gori kako vrijeme prolazi”, kazao je Oo.

Danas, situacija “se popravlja, stvari idu naprijed za Burmu, iako polako”, kazao je on, dodavši da je teško promijeniti razmišljanja članova bivše vojne Vlade. Prihvatanje demokratije i ekonomske liberalizacije zahtijeva više od toga da vojnici skinu uniforme i obuku poslovna odijela, kaže Oo.

“Ali mi moramo biti pragmatični i ići polako, korak po korak”, dodaje on.

Larry Jagan je mijanmarski analitičar koji živi u Bangkoku i koji se slaže da se stroga vladavina generala neće vratiti. “Vjerujem da nećemo i da ne možemo da se vratimo na staro stanje. Ali do sada, malo je demokratije”, kazao je on za Al Jazeeru.

Akcija hunte

Duga i brutalna vladavina vojne hunte ostavila je duboke ožiljke širom zemlje. Studentski ustanak iz 1988. godine, kada je Suu Kyi promovirana kao lice prodemokratske opozicije, ugušen je akcijom hunte. Niko ne zna zasigurno, ali stotine, ako ne i hiljade, učesnika protesta je ubijeno.

Pobunu iz 2007, koja je nazvana “Revolucija šafrana”, predvodili su budistički redovnici. Nakon što su dopustili da se demonstracije nekoliko sedmica odvijaju svojim tokom, crveni pokret je uskoro bio viđen kao prijetnja. Hunta je ponovo odgovorila čeličnom pesnicom, vršeći racije na manastire, te otvarajući vatru na redovnike odjevene u crveno i druge demonstrante. Deseci su umrli, a kratkotrajna nada da će biti provedene demokratske reforme je ugušena.

Ipak, dvije godine kasnije, vojna Vlada je samostalno odlučila da napusti vlast. Kritičari smatraju da je u najboljem interesu finansijski slomljenog režima bilo da provede reforme nakon što su godine sankcija koje je uveo Zapad ostavile svoj trag. Kako je većina sankcija ukinuta, Mijanmar je otvoren za poslovanje, a Vlada i zemlja imaju priliku da napreduju od priliva investicija.

Kao podsjetnik na stara vremena, širom Yangona se mogu vidjeti oronuli bunkeri od vreća sa pijeskom, u kojem stražu čuvaju mladi policajci naoružani starim, ali dobro podmazanim, automatskim puškama.

Iako su reforme pružile priliku ljudima da okuse slobodu, te izazvale oprezni optimizam, pitanje koje brine mnoge jeste dokle su bivši generali  spremni ići. “Mi čekamo i čekamo, a sada se i nadamo”, kazala je poslovna žena Daw Sann.

Cenzura stripova

Aw Pi Kyeh je proveo 30 godina skicirajući stripove koji grubo, iako komično, prikazuju vojni režim. Hunta je cenzurirala više od 300 njegovih stripova.

Bez mogućnosti da budu otvoreno politički, stripovi su nosili prikrivenu poruku koju vojni cenzori često nisu primjećivali, ali je javnost jasno shvatala.

Aw Pi Kyeh je rekao da je prerano za prevelik optimizam kada je u pitanju budućnost Mijanmara. “Neki na vojnoj strani, neki od tvrdolinijaša, se ponovo mogu dočepati vlasti”, kazao je on. “Oni ne žele da se odreknu svojih povlastica. To je jedan od problema.”

Mijanmarska priča govori o borbi dobra i zla; Suu Kyi je stoički podnosila svoj pritvor i nije bila spremna na kompromis sa huntom. Sada, slično kao i sa pojavom grafita na zidovima Yangona, mnoge nijanse sive koje čine život u Mijanmaru, izlaze na vidjelo.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO