Javni konkursi za ‘provjerene’ službenike

Agencija imenuje nezavisnu komisiju, a Vijeće ministara BiH donosi pravila o visini naknada članova (CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu (ADS) Bosne i Hercegovine i njegovi saradnici kažu da svoj posao obavljaju profesionalno i da nikada nikome nisu pomogli da se zaposli, niti u svoju instituciju niti u drugu. Ipak, primjeri nekih službenika koji su primljeni u radni odnos u Agenciji izazivaju nedoumice i tužbe.

Zaposlenici ove institucije odlučuju ko će dobiti radno mjesto u prestižnoj državnoj službi. Prema Zakonu o državnoj službi, Komisiju za izbor državnih službenika čini pet ljudi – dvoje iz institucije koja traži kandidata i troje sa liste eksperata koju sastavlja Agencija. Na listi se trenutno nalaze imena 360 profesionalaca iz cijele države, uključujući i neke od zaposlenih u ADS-u.

Agencija imenuje nezavisnu komisiju, a Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog njenog direktora, donosi pravila o visini naknada članova. Članovi potom biraju predsjedavajućeg Komisije i donose poslovnik o radu. Prilikom ocjenjivanja kandidata, javno se objavljuje samo zbirna ocjena, ali ne i pojedinačne ocjene svakog od članova Komisije. Ni ADS ni bilo koja druga institucija se ne može miješati u rad Komisije, niti dovoditi u pitanje pojedinačne ocjene njenih članova.

Prema Zakonu o državnoj službi, Komisiju za izbor državnih službenika čini pet ljudi – dvoje iz institucije koja traži kandidata i troje sa liste eksperata koju sastavlja Agencija.

Direktor Akšamija i Kemal Bajramović, šef Grupe za informacione tehnologije u ADS-u, bili su članovi Komisije kada je ADS u maju prošle godine tražio višeg stručnog saradnika za obradu i upravljanje informacijama – radno mjesto koje se nalazi u Bajramovićevom odsjeku. Najuspješnija na konkursu, na kome su četiri osobe izašle na pismeni ispit, bila je Aldijana Gušić, koja je u ADS-u od 15. februara 2006. godine radila na mjestu referenta za održavanje informacionih tehnologija.

Bajramović kaže da im nije bio cilj zaposliti nekoga koga znaju, već najboljeg kandidata za to radno mjesto. Akšamija je objasnio da je Gušić 2006. godine došla konkursnom procedurom za zaposlenike u državnoj službi, sa srednjom i višom stručnom spremom. U međuvremenu, 2009. godine je diplomirala i rukovodstvo firme je odlučilo zadržati je u ADS-u. U to vrijeme nisu imali mjesto za državnog službenika koje podrazumijeva fakultetsku diplomu, ali jesu prazno mjesto izvršnog asistenta direktora.

‘Fino profitirali’

Akšamija kaže da se tada obim posla povećavao, ADS je trebao radnika, pa je rukovodstvo s Gušić potpisalo novi ugovor. Od 1. maja 2009. do 30. juna 2011. godine Gušić je samo formalno bila izvršni asistent direktora, dok je, ustvari, nastavila obavljati posao u Grupi za informacione tehnologije.

“Mi smo, dakle, fino profitirali, zato što smo imali diplomiranog inženjera za platu referenta”, kaže Akšamija.

U međuvremenu, 9. maja 2011. godine ADS je oglasio da traži IT stručnjaka.

“Kad je imala određeni broj godina staža da se može prijaviti, mi smo za nju raspisali oglas”, objasnio je Akšamija.

Najmanje 267 ljudi je u posljednjih pet godina već radilo na pozicijama u 33 državne institucije i prije nego što je za njih raspisan konkurs.

Gušić je 29. juna 2011. godine polagala drugi dio stručnog ispita pred Komisijom u kojoj su bili njeni šefovi i saradnici u prethodnih pet godina. Proglašena je najuspješnijom kandidatkinjom.

Drugim riječima, dan nakon što je istekao njen prethodni ugovor i dalje je radila u Agenciji, ali ovaj put kao državna službenica sa svim povlasticama. U oglasu piše da je neto plata za ovo radno mjesto 1.170 konvertabilnih maraka (KM) istovremeno kada je prosječna plata u državi bila 813 KM. Uz to, ADS redovno plaća poreze i doprinose za svoje službenike, što se ne može reći za veliki broj drugih poslodavaca u Bosni i Hercegovini.

Najmanje 267 ljudi je u posljednjih pet godina već radilo na pozicijama u 33 državne institucije i prije nego što je za njih raspisan konkurs, podaci su koje su prikupili novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva. Komisije su u svim ovim slučajevima smatrale da su za posao najsposobniji upravo oni kandidati koji su već u instituciji.

Blizu 15.000 kandidata

Na konkurse koje je organizirao i proveo ADS u prethodne tri godine izašlo je skoro 15.000 drugih kandidata bez prethodnog iskustva u državnim institucijama. Neki su bili samo na korak od uspjeha i za CIN su izjavili da činjenicu što ljudi već rade na mjestima za koje je raspisan konkurs doživljavaju kao prepreku koju ne mogu preći i da se u državnu službu može zaposliti samo “preko veze”.

Odbor državne službe za žalbe je odbacio žalbe kandidata da članovi Komisije ne mogu davati objektivne ocjene ako znaju neke od kandidata ili s njima već rade. Sve žalbe o favoriziranju kandidata Odbor je odbacio zbog nepreciznih osporavanja objektivnosti članova Komisije.

Akšamija kaže da drugi učesnici jesu hendikepirani na konkursima na koje se prijavljuju kandidati koji već rade u instituciji, ali da se po zakonu neće smatrati diskriminacijom što negdje neko već radi i ima neko znanje ili iskustvo.

Dvije državne službenice su u ADS-u radile prvo kao pripravnice, potom na određeno, a zatim su se zaposlile zastalno – kad je raspisan oglas za mjesta na kojima su već radile.

“Jer, mi biramo najstručnije. Zakon je tako podešen”, dodaje on.

Osim Aldijane Gušić, od 2004. do 2009. godine u ovu instituciju na sličan način je došlo još četvero ljudi. Dvije državne službenice su u ADS-u radile prvo kao pripravnice, potom na određeno, a zatim su se zaposlile za stalno – kad je raspisan oglas za mjesta na kojima su već radile.

Treći službenik je došao po ponudi same Agencije, jer su ga, prema riječima rukovodstva, upoznali kroz konkurse za druge institucije i kroz njegova česta obraćanja Agenciji za savjete u vezi s dokumentacijom za zaposlenje.

‘Najbolja štela’

Akšamija otvoreno govori o načinima na koji su ovi ljudi došli do posla u Agenciji koju vodi i još kaže da su oni “sami sebi bili najbolja štela”, jer su dobro radili.

Bojan Golić je nekadašnji direktor Akcijskog fonda Republike Srpske (RS) i vršilac dužnosti direktora Investiciono-razvojne banke (IRB) RS-a koji je, također, bio pripravnik u ADS-u. On je krajem juna 2010. godine priznao krivicu za nesavjestan rad u službi, zbog čega je osuđen na kaznu zatvora od četiri mjeseca.

Nepunu godinu dana nakon imenovanja, Golić je uhapšen zbog nesavjesnog rada u službi. Nakon tri mjeseca pritvora priznao je krivicu i osuđen na četiri mjeseca zatvora.

Golić je u ADS primljen kao pripravnik 2004. godine, kada je ova institucija raspisala oglas za prijem pripravnika. Godinu dana kasnije ADS je raspisao oglas za državnog službenika, na koji se Golić prijavljuje i ostvaruje najbolji rezultat. Do 5. juna 2008. godine je promijenio dvije pozicije u ADS-u: primljen je kao viši stručni saradnik za rješavanje sukoba, a godinu dana kasnije je premješten na mjesto višeg stručnog saradnika za prijave i obavještenja. Na ovom mjestu je bio do 5. juna 2008. godine, kada je zatražio odsustvo iz državne službe.

“Godine 2008. sam otišao u Banju Luku. Imao sam rješenje u skladu sa zakonskim propisima o neplaćenom odsustvu, od tadašnjeg direktora Jakoba Fincija, do isteka mandata ili prekida ugovora”, kaže Golić.

Golića je Vlada RS-a 2008. godine prvo imenovala za direktora Akcijskog fonda, a godinu dana kasnije ga je Nadzorni odbor IRB-a postavio za vršioca dužnosti direktora. Međutim, nepunu godinu dana nakon imenovanja, Golić je uhapšen zbog nesavjesnog rada u službi. Nakon tri mjeseca pritvora priznao je krivicu i osuđen na četiri mjeseca zatvora.

Presuda, pa posao

Prema sporazumu koji je potpisao sa Specijalnim tužilaštvom RS-a, Golić je priznao da je sredinom jula 2009. godine objavio javnu ponudu za preuzimanje koje je IRB uputio akcionarima banjalučkog društva Medicinska elektronika. Mjesec dana kasnije sazvao je sjednicu Uprave IRB-a, na kojoj je odlučeno o kupcu 35 posto akcija ovog preduzeća. Golić je ovim potvrdio da je glasao, a zatim i dao ovlaštenje da se 3,3 miliona akcija Medicinske elektronike proda Mili Radišiću po cijeni od 0,0554 KM po akciji.

U Sporazumu piše da Golić nije znao da je stvarna vrijednost akcija skoro deset puta veća. Ovom prodajom je budžet RS-a oštećen za najmanje 1,3 miliona KM. Među četvero optuženih bio je i Mile Radišić, kum predsjednika RS-a Milorada Dodika. Međutim, Okružni sud Banja Luka ih je u oktobru prošle godine oslobodio optužbi.

Nakon što je priznao krivicu i dobio presudu, Golić je Akšamiji napisao molbu za vraćanje na staro radno mjesto i već početkom decembra 2010. godine je nastavio s poslom državnog službenika za Komisije za izbor i testiranja u ADS-u.

Ovom prodajom je budžet RS-a oštećen za najmanje 1,3 miliona KM. Među četvero optuženih bio je i Mile Radišić, kum predsjednika RS-a Milorada Dodika.

Sve ovo je u skladu s pravilima. Po zakonu, svi nerukovodeći državni službenici imaju pravo na odsustvo iz državne službe ukoliko se imenuju na neki drugi položaj, kakav je bio slučaj s Golićem. To odsustvo može trajati od dana imenovanja na novo radno mjesto do prekida te funkcije ili isteka mandata. U roku od mjesec dana nakon toga imaju pravo tražiti povratak na isto ili slično radno mjesto sa kojeg su zatražili odsustvo.

Međutim, deset mjeseci prije Golićevog povratka ADS je raspisao konkurs za mjesto višeg stručnog saradnika u Komisiji za izbor i testiranja. Kao najuspješniji kandidat izabrana je Sanja Nurkić, koja je počela raditi 1. maja 2010. godine. Nakon što je Golić najavio povratak u ADS, direktor Akšamija premješta Nurkić “autoritativnim rješenjem rukovodioca” na drugo radno mjesto, a Golića stavlja na njeno. No, ubrzo je Golić unaprijeđen.

‘Trebao mi je šef’

“Javio se naš bivši službenik koji traži svoje zakonito pravo. Mi smo njega vratili na tu poziciju. Pošto mi u tom trenutku nije trebao viši stručni saradnik, ali mi je trebao šef, a vratio mi se čovjek koji je bio na poziciji direktora, mi smo odlučili unaprijediti ga na, zakonom propisan način, mjesto šefa Odsjeka”, kaže Akšamija.

Tako je Golić internim konkursom unaprijeđen u šefa Grupe za prijave i testiranje i jednog od rukovodećih ljudi Agencije. Činjenica da je Golić osuđen na četveromjesečnu kaznu zatvora zbog nesavjesnog rada nije bila prepreka za rad i napredak u karijeri, jer u državnoj službi ne može raditi jedino čovjek koji je osuđen na najmanje šest mjeseci zatvora ili se protiv njega trenutno vodi krivični postupak.

Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine, u oktobru 2011. godine poslao je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine prijavu u kojoj je izrazio sumnju da su uposleni u ADS-u i članovi Komisije za izbor državnih službenika zloupotrijebili položaj prilikom procedure zapošljavanja pet službenika u ovom ministarstvu u maju 2011. godine.

Unaprijed je određeno koji će kandidati biti primljeni, na štetu drugih i da su u tome učestvovali Akšamija i članovi Komisije za izbor.

Kasumović u prijavi piše da je unaprijed određeno koji će kandidati biti primljeni, na štetu drugih i da su u tome učestvovali Akšamija i članovi Komisije za izbor: Anka Šešlija, Dženana Selimović, Tamara Čapelj, Azem Krajinić i Njegoš Pavlović. Na konkurs se javilo blizu 200 kandidata, ali je ADS o izlasku na polaganje pismenog dijela stručnog ispita 15. septembra 2011. godine propustio obavijestiti njih 125. Zbog toga su oni prvi dio ispita polagali 20 dana kasnije.

Tri dana prije ispita Kasumović je napisao dopis Akšamiji u kojem ga obavještava kako ima informacije da je konkurs namješten i da se zna da će posao dobiti Tanja Minić, Manuela Stjepanović, Ana Drmić, Jasmina Putica i Mithad Čolaković. Oni su u Ministarstvu radili od aprila 2010. godine. Prvu godinu su bili pripravnici, a od maja 2011. godine su svi postali stručni saradnici. Ti ugovori su im isticali 15 dana nakon završetka testiranja za stalni posao.

Duševna bol i plate

Kasumović je zahtijevao poništenje imenovanja Komisije za izbor državnih službenika i ponovo provođenje konkursne procedure. Akšamija je potvrdio da mu se Kasumović obratio, te da mu je odgovorio kako Agencija nema ovlaštenja poništavati rješenje o imenovanju Komisije. U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine nisu htjeli davati nikakav komentar na CIN-ovo pitanje dokle je došla provjera prijave zamjenika ministra.

Kasumović nije jedini koji je od pravosudnih organa zatražio rješenje ovog slučaja. Džana Sokolović je bila kandidat za jedno od pet mjesta u ovom Ministarstvu i nakon pismenog dijela stručnog ispita imala je najbolji rezultat. Međutim, na intervjuu nije osvojila maksimalan broj bodova, pa je posao dobila Manuela Stjepanović, jedna od petero prozvanih. Zbog toga je Sokolović odlučila žaliti se Odboru državne službe za žalbe. Nakon odbijene žalbe, u decembru 2011. godine je tužila Odbor Sudu Bosne i Hercegovine, ali još nije dobila presudu.

U Tužilaštvu BiH nisu htjeli davati nikakav komentar na CIN-ovo pitanje dokle je došla provjera prijave zamjenika ministra.

“Može [Sud Bosne i Hercegovine] odbaciti ili vratiti na ponovno postupanje, pa da Odbor odbaci kao nedopušteno. Ali ja ću ih onda opet tužiti. Za duševnu bol, za propuštene plate. Dokle god. Neću odustati”, kaže Džana Sokolović.

Konkurs je završen 14. oktobra 2011. godine polaganjem usmenog dijela ispita. Posao su dobila četiri kandidata na koje je Kasumović upozorio ADS. Ana Drmić, peti kandidat, bila je neuspješna već u prvom dijelu ispita, kao i ostalih šest kandidata koji su konkurirali za istu poziciju, pa na ovo radno mjesto u Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine još niko nije primljen.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne predstavljaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera