Teroristička crna lista i političke donacije

Maryam Rajavi trenutno je javno lice grupe Mujahedin-e-Khalq (AP)

Sjedinjene Američke Države označile su iransku grupu Mujahedin-e-Khalq (MEK) kao terorističku organizaciju, otkako su 1997. počele voditi evidenciju terorista.

Pristalice grupe kažu da predstavljaju iransku demokratsku opoziciju, te da rade na tome da Iran bude bez nuklearki.

Ipak, kritičari su spremni reći da ova grupa ima nasilnu historiju, koja datira još iz perioda režima šaha Reze Pahlavija. Bivši irački lider Saddam Hussein im je pružao sklonište dok su vršili napade na Iran tokom iračko-iranskog rata.

Zanimljivo je da je SAD, kao jedan od razloga za invaziju Iraka 2003, naveo podršku iračkog vođe MEK-u kao jasan znak njegove podrške terorizmu.

Dvogodišnje lobiranje

Sada, nakon dvogodišnjeg lobiranja u kojem su učestvovali mnogi istaknuti američki političari i bivši vojni zvaničnici, grupa više neće biti smatrana terorističkom organizacijom.

Bivši američki zvaničnici su primili desetine hiljada dolara da održe govore u kojima podržavaju MEK.

Milioni dolara su utrošeni na kampanju koja bi osigurala da se MEK skine sa ‘crne liste’ terorističkih grupa.

Ko je MEK?
  • Grupu su osnovali islamističko-marskistički studenti 1965. godine, koji su pomogli da se smijeni iranska vlast 1979, što je dovelo do revolucije.
  • Grupa je 1971. započela oružani sukob protiv iranskog šaha, koji je imao podršku SAD-a.
  • Bivši irački vođa Saddam Hussein koristio ih je u napadima protiv Irana i Kurda.
  • Grupa je 1981. pokrenula bombašku kampanju u kojoj su napadani komandni centri Islamske partije, pri čemu su ubijeni iranski predsjednik i premijer.
  • SAD su ih razoružale nakon invazije Iraka 2003, na šta su pripadnici MEK-a pristali u zamjenu za zaštitu
  • SAD je prebjegle članove MEK-a predao iračkoj vlasti 2011.
  • Massoud Rajavi je vodio grupu od 1972, ali nije viđen od 2003. Njegova supruga, Maryam Rajavi, javno je lice grupe.
  • Mnogi članovi su izbjeglice u Iraku i u Francuskoj, a vođe grupe žive u Francuskoj.

Trima vodećim kompanijama za lobiranje u Washingtonu u protekle tri godine plaćeno je skoro 1,5 miliona dolara kako bi vršile pritisak na američku administraciju i zakonodavce da podrže zahtjev za skidanje grupe sa ‘crne liste’.

Ministarstvo finansija SAD-a navodno istražuje da li je primanje novca za govore u prilog MEK-u u suprotnosti sa zakonom koji Amerikancima onemogućava da posluju sa grupama koje su označene kao terorističke.

Novčane kompenzacije

Ed Rendell, bivši demokratski guverner Pennsylvanije, primio je više od 150.000 dolara kao kompenzaciju za održavanje govora na skupovima podrške ukidanja zabrane za MEK.

Tom Ridge, bivši sekretar državne sigurnosti u administraciji Georgea Busha je, također, primio novčanu naknadu za održane govore.

Ileana Ros-Lehtinen, republikanska predsjednica Komisije za međunarodne odnose Predstavničkog doma SAD-a, primila je najmanje 20.000 dolara i govorila je u prilog skidanja MEK-a sa liste.

Među ostalim istaknutim američkim političarima koji su se pozitivno izjasnili po pitanju MEK-a su demokratski guverneri i bivši predsjednički kandidati Howard Dean i Bill Richardson. Podrška je stigla i od bivšeg zapovjednika NATO-a, demokrate Wesleyja Clarka.

Bivši gradonačelnik New Yorka, republikanac Rudolph Giuliani je, također, tražio da se skine zabrana.

Pored MEK-a, američki State Department navodi još 52 strane organizacije kao terorističke, uključujući Al-Kaidu, Hamas, Islamski džihad, Hezbollah, te Pravu IRA-u i IRA-u u kontinuitetu.

Navodi o kultu

MEK je osnovan sredinom 60-ih kao oružana revolucionarna grupa koja se protivila šahu Rezi Pahlaviju. Njeni članovi bili su uglavnom studenti. Trenirala ih je Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) i vršili su napade na visoke zvaničnike. 

Do kraja 70-ih veliki broj članova MEK-a bio je u zatvoru, dok su brojne članove ubili Pahlavijevi vojnici. Deceniju kasnije grupa se premjestila u Irak, gdje im je Saddam Hussein omogućio sredstva da osnuju kamp.

“Nakon iransko-iračkog rata, vođe MEK-a Massoud i Maryam Rajavi su grupu pretvorili u kult, djelimično zbog nemogućnosti da regrutiraju nove članove iz Irana. Priključivanje Saddamu Husseinu je izbrisalo bilo kakvu legitimnost koju je MEK imao među Irancima”, kazao je za Al Jazeeru Jeremiah Goulka, pravnik ranije zaposlen u američkom Ministarstvu pravde i autor knjige “MEK u Iraku: Politička zagonetka”.

Iako vodstvo MEK-a kategorički odbija navode da je njihova organizacija postala kult, Goulka navodi kako su mu bivši članovi grupe kazali da im je uskraćivana hrana, da su bili primoravani na razvode i celibat, a prije Rata u Zaljevu 1991. godine djeca članova MEK-a su odvođena u Evropu.

Patrick Clawson, direktor istraživačkog odjela pri Institutu za bliskoistočnu politiku u Washingtonu, kazao je za Al Jazeeru da se MEK pojavio na listi terorističkih organizacija u “politički podobno vrijeme za SAD”.

“Kada je većina članova MEK-a napustila Kamp Ashraf [u Iraku], SAD ga je skinuo s liste”, rekao je on.

Prema riječima Alija Ghariba, urednika bloga Open Zion na portalu Daily Beast, Iračani su pokušali da se riješe 3.000 bivših MEK-ovih boraca u Kampu Ashraf. 

“Meni se čini da su Sjedinjene Države postigle najbolji mogući dogovor da se riješe glavobolje koju su predstavljali članovi MEK-a u Iraku. Radi se o izmještanju u [bivšu američku vojnu bazu u Iraku] Kamp Liberty i premještanju što većeg broja njih u treće zemlje. Nisam siguran, ali to izgleda kao vrlo vjerovatan scenarij”, kazao je Gharib.

Clawson i Gharib podsjećaju na to da su proteklih godina u medijima bile objavljivane brojne spekulacije da je MEK povezan sa ubistvima iranskih nuklearnih naučnika, te da je povezan sa Izraelom.

Clawson ističe da je bitno otkriti pitanje na koje do sada niko nije konkretno odgovorio – ko finansira MEK. Kako je kazao, postojale su brojne spekulacije da im je Saddam Hussein dao mnogo novaca.

“Kada je Maryam Rajavi uhapšena u Parizu 2003. pronađeni su automobili vrijedni nekoliko miliona dolara”, kaže Clawson.

Nejasne tvrdnje State Departmenta

Što se tiče novca potrošenog na zalaganje američkih političara da MEK bude uklonjen s ‘crne liste’ u vrijeme predizborne kampanje za predsjedničke izbore u toj zemlji, Clawson pojašnjava da je američki zakon nejasan po pitanju “bogatog pojedinca koji djeluje nezavisno od MEK-a kada donira novac političkoj opciji koja se sviđa MEK-u”.

“Upoznao sam vrlo bogate Amerikance iranskog porijekla koji su simpatizeri MEK-a, a koji bi mogli napisati ček za podršku kampanje ako to žele”, kaže Clawson.

Ali ističe da su članovi MEK-a u SAD-u i u Evropi izuzetno neiskreni po pitanju historije grupe.

“Mnogi od njih koji su nastanjeni u SAD-u prošli su vojnu obuku u Kampu Ashraf, ali to vrlo rijetko priznaju”, kaže on. “To povlači pitanje da li im zaista možemo povjerovati da su odbacili terorizam. Primorani su da se razoružaju 2003. i tom prilikom stotine tenkova i automatskih pušaka stavljeno je u skladište u kampu. Nadam se da je State Department to istražio.”

Prema Clawsonovim riječima, pitanje MEK-a, također, ukazuje na činjenicu da je bitno da State Department detaljno objasni zašto je neka organizacija na ‘crnoj listi’. 

“State Department je u ovom slučaju dao vrlo malo informacija. Ništa nam ne govori zašto su stavili MEK na listu niti kakvim se terorističkim aktivnostima ova organizacija bavila”, pojašnjava on.

“Volio bih da State Department ovo pojasni i šta bi neka grupa trebala poduzeti da bude uklonjena s liste. Ovo je zaista razočaravajuće”, zaključuje Clawson.

Izvor: Al Jazeera