Tri tužna simbola u Valensiji
Ogroman, ali gotovo prazan muzej umjetnosti i nauke. Aerodrom na koji još nikad nije sletio niti jedan avion. Do pola sagrađen stadion na kojem nikad nije odigrana utakmica.
Tri projekta u koje je španski grad Valensija uložio milijarde eura. Trebali su biti simbol uspjeha, no sada su simbol ekonomskog sistema u raspadanju.
Nekada mamac za investitore, danas simbol dubioze. Dobrodošli u Valensiju. Unutar kompleksa nazvanog Grad umjetnosti i nauke napravljena je operska sala prema uzoru na onu u australskom Sydneyu.
Najveći akvarij u Evropi
Ovde je i najveći akvarij u Evropi te multipleks kino. No, centralna atrakcija je muzej umjetnosti i nauke.
Ovaj projekat je grad Valensiju koštao tri puta više od prvobitnih planova i jedan je od glavnih razloga za ekonomski kolaps te regije.
Velika mrlja za vladajuću stranku i jak argument u rukama opozicione partije Eskuera Unida.
“Ovo se ne događa samo u Valensiji. Ali, ovdje je dostiglo vrhunac. Postali smo simbol. Narodna partija je podržavala ovakvu politiku gradnje, tvrdeći da će to postaviti Valensiju na mapu. Nažalost za stanovnike ovog grada, Valensija je dospjela na mapu, ali u negativnom smislu. To je sada grad koji je primjer otpada, korupcije i ekonomske krize”, kaže Ignacio Blanco iz partije Eskuera Unida.
Eho megalomanije odjekuje praznim prostorom muzeja umjetnosti i nauke. No, prema evidenciji, od otvaranja 1998. godine kroz tu instituciju prošlo je više od 47 miliona ljudi, čime je muzej do sada ostvario zaradu od 450 miliona eura.
Direktor muzeja Manuel Toharia Cortes smatra da bi situacija mogla biti i gora.
“Muzej u Sevilji je koštao milijardu eura više od ovog i sada je zatvoren. Onaj u Saragozi koštao je milijardu i po eura više od ovog, a i on je sada zatvoren. A ovaj muzej, koji je napravljen za mnogo manje novca od ostalih, i dalje radi punim kapacitetom”, kaže on.
“Sve je relativno. Kritičari mogu pričati šta hoće, ali činjenice su tu. Muzej se počeo graditi prije ekonomske krize i sad nije vrijeme za njegovo zatvaranje, to bi bilo apsurdno”, dodao je Cortes.
No, apsurd je nedavna obavijest koju su dobili radnici muzeja u kojoj piše da, zbog ekonomskih poteškoća, muzej mora otpustiti dvije trećine radnika.
Nekoliko kilometara dalje, prema mjestu Vilanova d'Alcolea, druga dubioza – aerodrom Costa-Del-Azahar, čija je gradnja, vrijedna 150 miliona eura, završena 2008. godine.
Na ovaj aerodrom do danas nije sletio niti jedan avion. Karlos Fabra, bivši predsjednik Kasteljona, jedne od tri regije u Valensiji, čovjek je koji stoji iza ovog projekta.
Optužnica za korupciju
Protiv njega je podignuta optužnica za korupciju i utaju poreza. Gradonačelnik Vilanove Francisco Oller tvrdi da projekat gradnje aerodroma nije bio transparentan.
“Nažalost, nisu nam platili porez na nekretninu, nisu nas pitali za građevinske dozvole, nisu nas obavijestili o dinamici gradnje. Tako da, što se nas tiče, taj aerodrom uopće ne postoji”, kaže on.
Još jedan projekat u centru Valensije doživio je krah: Nueva Mestalja je trabao biti novi stadion nogometnog kluba Valencia. No, zbog nedostatka sredstava, njegova gradnja zaustavljena je 2008. godine.
O pitanjima korupcije u pokrajni Valensija niko od predstavnika vlasti nije želio stati pred kameru.
Izvor: Al Jazeera