Pelješki most je vještačka prepreka za BiH

Luka u Neumu trebala bi biti izgrađena na sjeverozapadnoj obali pouotoka Klek (Google)
Luka u Neumu trebala bi biti izgrađena na sjeverozapadnoj obali pouotoka Klek (Google)

Piše: Munir Jahić

Ovih dana evidentna je ubrzana aktivnost Hrvatske da se aktualizira izgradnja Pelješkog mosta, koji je unazad nekoliko godina započet pa zaustavljen, zbog navodno visokih investicionih  troškova. Za Hrvatsku je to veoma važan zadatak, jer želi povezati dijelove svoje teritorije savremenom saobraćajnicom prema Dubrovniku.

Na drugoj strani, za Bosnu i Hercegovinu taj most je apsolutno neprihvatljiv i bespredmetna je bilo kakva diskusija u vezi s tim ili usaglašavanje, jer joj most zatvara slobodan horizontalni i vertikalni koridor morskog prolaza od Neuma prema otvorenom moru, na što ona ima pravo kao pomorska država, prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora. Osim toga, mnogo važniji problem za Bosnu i Hercegovinu je neadekvatno uspostavljena granica na moru s Hrvatskom, ali i na sjeveru Bosne i Hercegovine, kod Bosanske Kostajnice. Istovremeno, Bosna i Hercegovina nema konačno definirane granice sa Srbijom i Crnom Gorom.

Državni organi BiH trebaju urgentno reagirati da se realizacija mosta onemogući.

Činjenica je da je izgradnja predmetnog mosta već počela, a da država Bosna i Hercegovina nije dala na to svoju saglasnost, što je Hrvatska morala tražiti, budući da se pravi vještačka prepreka preko dijela mora koji po međunarodnim propisima mora biti slobodan radi nesmetane veze Bosne i Hercegovine s međunarodnim vodama. Bosna i Hercegovina je ulaskom na Jadransko more pomorska država i shodno tome ima sva prava po tom pitanju, uključivo i slobodan izlaz na otvoreno more (Konvencija UN-a o pravima na moru iz 1982. godine, koja je stupila na snagu 16. novembra 1994. godine).

Budući da se radi o primarnom i strateškom interesu Bosne i Hercegovine, državni organi trebaju urgentno reagirati da se realizacija mosta onemogući, kako bi se spasio najkvalitetniji dio veze Bosne i Hercegovine s ostalim svijetom putem pomorskog saobraćaja, koji je najjeftiniji prometni sistem.

Vitalni interes

Priče o usaglašavanju ekspertnih grupa u vezi s dimenzijama mosta su tipična zamjena teza, jer, u suštini, ni po koju cijenu nema davanja suglasnosti da se most realizira, budući da je ugrožen vitani interes naroda Bosne i Hercegovine. Hrvatska ima puno pravo, što je njen interes, povezivati svoja područja, ali na način da ne ugrožava legitimna prava druge države kada je u pitanju slobodan pristup otvorenom moru, kao što je u ovom slučaju.

Statistički pokazatelji govore da se skoro 90 posto robnog prometa Evrope s Dalekim istokom odvija morskim putem, preko luka u Hamburgu, Roterdamu… pa kroz Suecki kanal i dalje Tihim okeanom na Daleki istok. Svega blizu 10 posto ovog transporta se odvija preko luka na sjevernom Jadranu (Trst, Rijeka, Portorož). Razlog je nerazvijena prateća saobraćajna infrastruktura Jugoistočne Evrope (željeznička, cestovna i lučka).

Izgradnja luke u Neumu na spoljnoj strani poluotoka Klek i slobodan izlaz na otvoreno more su aktivnost od prvorazrednog značaja za BiH.

Pomorski transport preko luka u Jadranskom moru je u odnosu na sjevernoevropske luke za Daleki istok kraći za skoro 5.000 kilometara, što čini ogromne ekonomske povoljnosti za Evropsku uniju. Na taj način izgradnja novih luka na Jadranskom moru, pored postojećih, čak i s njihovim proširenjem (Ploče, Rijeka, Bari, Drač…), postaje vrlo aktuelna. Stoga je izgradnja luke u Neumu na spoljnoj strani poluotoka Klek i slobodan izlaz na otvoreno more aktivnost od prvorazrednog značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Stim u vezi, također, važna je izgradnja autoceste u oviru koridora 5c, posebno dionice koja bi morala ići od Mostara i Stoca prema Neumu, odnosno spoju Jadransko-jonskom autocestom, te pruga Čapljina – Neum ili spoj Neuma na prugu koja se planira Čapljina – Nikšić u Crnoj Gori.

Razvoj ukupne privrede

Pored ekonomskih efekata izgradnjom luke u Neumu i prateće cestovne i željezničke infrastrukture, Bosna i Hercegovina bi dobila mogućnosti razvoja svojih južnih djelova, uključivo istočnu Hercegovinu, naročito na planu vodoprivrednih i poljoprivrednih objekata, što bi i dodatno utjecalo na razvoj ukupne privrede i sekundarnih djelatnosti vezenih za različite usluge, kao što su trgovina, turizam…

Ono što je posebno interesantno i važno za Bosnu i Hercegovinu je da bi luka Neum pružala mogućnost prihvata brodova s tekućim gasom, njegovo uskladištenje i transport plinovodima prema potrošačima, kao važna alternative snabdijevanja gasom koji sada dolazi isključivo sa sjevera. Svi nabrojani projekti omogućili bi razvoj Bosne i Hercegovine, podigli njen međunarodni ugled i višestruko povećali standard građana i to na relativno povoljan način, budući da bi se, zbog većeg broja zainteresiranih aktera, lako obezbijedila finansijska sredstva za realizaciju zacrtanih ideja.

Uslovi dubine mora i širine ulaza u luku su takvi da bi u nju mogli pristajati najveći svjetski plovni objekti.

Prema najavama, luka u Neumu trebala bi biti izgrađena na sjeverozapadnoj obali pouotoka Klek. Na tom djelu sada Bosna i Hercegovina ima 14 kilometara puste obale. Akvatorij ovog lokaliteta zadovoljava tehničke i ekološke uslove za izgradnju lučkih kapaciteta. Dubina mora iznosi od 27 do 31 metra, podvodnih struja na ovom djelu Malostonskog kanala gotovo i nema, dok bi sama luka bila nevidljiva sa rezidencijalnog turističkog dijela Neuma.

Uslovi dubine mora i širine ulaza u luku su takvi da bi u nju mogli pristajati najveći svjetski plovni objekti. Radi uporedbe, dubina mora u Luci Ploče u prosjeku je 11 metara, a ulaz u Luku je širok blizu 250 metara. Osim toga, Luka Ploče je na širem području delte rijeke Neretve, koja konstantno dovlači velike količine vučenog nanosa.

Veza s koridorom 5c

Luka Neum bi bila logična krajnja južna tačka koridora 5c, za razliku od ranije usvojene tačke u Luci Ploče, od koje se u međuvremenu odustalo. Luka Neum, s obzirom na prirodne uslove, mogla bi imati sve uobičajne sadržaje karakteristične za kompleksne luke, kao što su putnički i turistički promet, kontejnerski saobraćaj te terminali za tekući gas.

Za razliku od drugih jadranskih luka (Kopar, Rijeka, Split, Ploče, Bar…), luka u Neumu, odnosno Bosna i Hercegovina, ima najbližu prirodnu i komparativnu vezu ove morske luke s riječnom Lukom Brčko na rijeci Savi, koja s potencijalnom vezom s Dunavom (moguć plovni kanal) predstavlja najrentabilniju saobraćajnu vodnu vezu Bosne i Hercegovine s državama Centralne i Jugoistočne Evrope, a time i s ostatkom svijeta.

Cilj je da se zaustavi gradnja Pelješkog mosta, kako bi se potvrdio suverenitet morskog teritorijalnog koridora od Neuma do otvorenog mora.

Potpuni značaj luke u Neumu postaje onda kad ona bude povezana dobrom cestovnom, željezničkom i komunikacionom vezom, a to je koridor 5c, s evropskim središtem.

Bosna i Hercegovina ima dovoljno razloga da u ovom trenutku i to bez odlaganja zaštiti svoja prava vezana za pomorski status kod Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog tribunala o pravu na more. Cilj je da se zaustavi gradnja Pelješkog mosta, kako bi se potvrdio suverenitet morskog teritorijalnog koridora od Neuma do otvorenog mora. Prema Konvenciji UN-a o pravima na moru (članovi 2, 7 i 47), garantira se državama koje su okružene otocima i poluotcima, odnosno teritorijalnim vodama i teritorijalnim ekskluzivnim zonama druge države, slobodan pristup otvorenom moru.

Dozvola i za tunel

Suverenitet morskog teritorijalnog koridora Bosne i Hercegovine do otvorenog mora u širini od najmanje jedne pomorske milje (1,8 kilometara) podrazumijeva suverenitet zračnog i podvodnog prostora koridora, što znači da kada bi Hrvatska vezivala kopno s Pelješcom tunelom, morala bi tražiti saglasnost od Bosne i Hercegovine.

Hrvatska je bilateralno, ugovorom o razgraničenju na moru s Bosnom i Hercegovinom od 30. iula 1999. godine i jednostranim proglašenjem linije teritorijalnih voda 1994. godine, utvrđene ugovorom između Italije i bivše SFRJ od 1968. godine, flagrantno osporila pravo Bosne i Hercegovine na pristup otvorenom moru, koje joj pripada pomenutom Konvencijom UN-a o pravima na moru. Također, Hrvatska je odbila ratificirati ugovor s Bosnom i Hercegovinom o slobodnom prilazu i korištenju Luke Ploče, uz reciprocitet prava na slobodan prolaz kroz općinu Neum. Hrvatska je, također, osporila Bosni i Hercegovini pravo suvereniteta na dva otoka, Mali i Velike Školj i na vrh poluotoka Klek.

Nema razloga da BiH ne počne planirati luku u Neumu i njeno infrastrukturno povezivanje sa zaleđem.

Bosna i Hercegovina, odnosno njeni državni organi, prije svih Parlamentarna skupština, do sada je inertno posmatrala ugrožavanje od strane Hrvatske statusnog prava države kao pomorske zemlje ka slobodnom izlazu na otvoreno more. Radi dobrosusjednih odnosa, bilo bi nužno da se svi otvoreni nesporazumi u vezi s ovim pitanjem u međusobnom dogovoru, uključivo i izgradnju Pelješkog mosta, korektno riješe, poštujući važeće međunarodne propise iz ove oblasti.

Bosna i Hercegovina mora imati slobodan izlaz kao pomorska zemlja na otvoreno more, bez ikakvog uslovljavanja i zapreka, ali istovremeno ne ugrožavajući pravo Hrvatske da povezuje svoja područja na način da nisu ugroženi vitalni interesi susjeda. Rješenje postoji, ono se ne iznosi na ovom mjestu, ali ga treba svestrano razmotriti. Međutim, dok se ono ne dogovori, nema razloga da Bosna i Hercegovina ne počne planirati luku u Neumu i njeno infrastrukturno povezivanje sa zaleđem, prije svega preko započetog realiziranja koridora 5c.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO