Balkan: Automafija organiziranija od država

U Evropskoj uniji godišnje se ukrade blizu 1.200.000 automobila, od čega se pronađe otprilike 800.000 (AFP)
U Evropskoj uniji godišnje se ukrade blizu 1.200.000 automobila, od čega se pronađe otprilike 800.000 (AFP)

Piše: Rešad Dautefendić

Prema podacima Interpola i Europola, centri automafije na Balkanu su Sarajevo, Banja Luka, Bijeljina, Podgorica, Priština, Sofija, Skoplje, Beograd, Novi Sad, Šabac, Split i Zagreb.

U Hrvatskoj se godišnje ukrade i do 2.000 automobila. Najviše se kradu nova i atraktivna vozila: Volkswagen, Audi, BMW, Mercedes.

U Srbiji se godišnje ukrade blizu 3.000 automobila. U Beogradu svakog dana u prosjeku nestanu četiri automobila! Prema zvaničnim podacima, 2011. godine je u glavnom gradu Srbije ukradeno 1.558 automobila.

Tri krađe dnevno

U Evropskoj uniji godišnje se ukrade skoro 1.200.000 automobila. Od toga se pronađe otprilike 800.000 vozila. Žrtve krađa vozila u Evropi su zaštićene, jer su gotovo sva vozila pokrivena kasko osiguranjem, pa krađa vozila može izazvati samo neugodnost.

Svakodnevno se u Bosni i Hercegovini ukradu tri automobila. Prema dostupnim informacijama policije iz oba entiteta zaključno sa mjesecom junom ove godine u BiH je ukradeno 607 automobila!

U entitetu Federacija BiH automafija je u prvom polugodištu 2012. godine ukrala 526 automobila, što predstavlja rast blizu 30 posto u odnosu na 2011. godinu. Automobili se najčešće kradu u Sarajevskom kantonu, gdje je 340 vlasnika ostalo bez svog automobila.

U entitetu Republika Srpska je ukraden 81 automobil, što predstavlja smanjenje u odnosu na prošlu godinu, kada su ukradena 104  automobila. Od tog broja, vlasnicima su vraćena 53 vozila. Među njima se našlo i 19 vozila ukradenih na području FBiH. Pronađeno je i 12 automobila za kojima je tragao Interpol, a pronalaze ih u Crnoj Gori, Albaniji, Rusiji, Srbiji i na Kosovu.

Na području bivše Jugoslavije prije nekoliko godina na cestama je bilo čak 120 hiljada ukradenih vozila.

Oštećeni građani

Od toga, na Srbiju i Kosovo se odnosilo blizu 60 hiljada vozila. Po 30 hiljada ukradenih vozila bilo je u BiH i Crnoj Gori. Ako se uzme da je prosjek vrijednosti ukradenih vozila skoro desetak hiljada eura, nije teško izračunati da se radi o milionskim iznosima koje lopovi trpaju u vreće.

Na osnovu zahtjeva evropskih osiguravajućih kuća na prostoru Balkana traži se 130.000 ukradenih vozila, a od toga samo u BiH više od 20.000! Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH u čijem sastavu je i Sektor za međunarodnu operativnu policijsku saradnju, koji uključuje i Odsjek NCB INTERPOL Sarajevo u saradnji sa drugim policijskim agencijama u BiH, godišnje pronađe blizu 500 vozila za kojima tragaju druge članice Interpola. U isto vrijeme, godišnje se pronađe 100 do 120 vozila ukradenih u BiH i to najviše u Crnoj Gori, Albaniji, Rusiji, Srbiji i na Kosovu, podaci su Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH.

Oštećeni građani u Federaciji tvrde da u većem entitetu ima više skupocjenih vozila, ali i više lopova koji uz pomoć istih u Republici Srpskoj zbog nefikasnosti policije omogućavaju kriminalcima da naprave „dobar posao“.

Iako se u Bosni i Hercegovini ukrade najviše automobila, ovdje je najteže i registrovati ukradeno vozilo. Bosna i Hercegovina je među zemljama koje godišnje vrše najviše provjera vozila u ASF SMV bazi podataka u svijetu. U saradnji s Upravom za indirektno oporezivanje BiH i IDDEEA-om, omogućena je trenutna obavezna provjera svakog vozila koje se uvozi i registruje u BiH.

Automafija je ozbiljna „lopovska organizacija“ koja koristi nedjelotvornost države BiH i blago rečeno slabu saradnju entitetskih policija. Takva iskustva sežu još iz ratnog perioda kada su lopovi s jedne i s druge strane prve borbene linije kupovali municiju, bombe i granate, cigarete, alkoholna pića, kafu, brašno, meso, rižu i time su švercovali na obje strane. Javna je tajna da su se u BiH prvi reintegrirale lopovske grupe, a onda je krenula i još traje reintegracija države.

Otkup od lopova

Uglavnom građani iz Federacije kojima se ukrade, automobil mogu otkupiti za sumu novca koju odrede lopovi, ako je u pitanju noviji i skupi automobil. Skupe automobile ukradene u Republici Srpskoj vlasnici ne mogu čak ni otkupiti pošto ih lopovi prodaju u susjedne države, a često završe i u državama bivšeg Sovjetskog Saveza. U Federaciji postoji i „specijalna“ hercegovačka automafijaška organizacija koja krade samo izuzetno skupa i skoro nova vozila i nikada ne traže otkup. Oni ukradene automobile isključivo prodaju po cijelom svijetu i uglavnom ih kradu od naših građana iz dijaspore i turistima u posjeti BiH iz Evrope.

Lopovi kradu automobile na nekoliko načina. Jedan od njih je kada vozač ostavi upaljen automobil sa ključem u bravi, a zatim istrči da kupi pecivo u pekari, novine ili cigarete. Tada kradljivac utrči u kola i odveze ih. Ovi lopovi često imaju pomagače, koji nakon krađe pred šokiranim vlasnikom glume začuđenog svjedoka, a cilj im je da slušaju koga vlasnik zove i šta priča. To im posluži da obavijesti svog jataka kako će najsigurnije pobjeći s vozilom.

Drugi način je krađa starijih automobila koja nemaju mehaničku ni elektronsku zaštitu. Oni se kradu zbog dijelova ili zbog izvršenja nekih drugih krivičnih djela, najčešće u pljačkama banaka i lopovi su u tom slučaju u BiH uglavnom koristili Audi – „jaje“.

Na području BiH radi veliki broj autootpada. Iako se ne zna koliko ih tačno ima, prema nekim podacima izbrojano je blizu 400. Stara ukradena vozila uglavnom završavaju na otpadima i najčešće ih kradu lopovi ovisnici o drogi i za ukradena auta na otpadima dobiju od 100 do 250 eura.

Nova i skupa

Treći način krađe sposobni su da izvrše samo pripadnici organizovanih kriminalnih grupa koji imaju opremu za savlađivanje elektronskih prepreka, jer svaki tip automobila ima poseban alat. Oni kradu samo nova i skupa vozila. Poslije krađe u Srbiji ti automobili odlaze ka Kosovu, Crnoj Gori i Albaniji.

Da bi se vlasnici automobila zaštitili od krađa, potrebno je da ni na trenutak ne ostavljaju automobil nezaključan ili s ključem u bravi i da obavezno stave neku zaštitu, elektronsku ili mehaničku, najbolje obje. Elektronska zaštita sprječava start motora, ali je uz nju potrebna i dodatna zaštita koja će spriječiti ulaz alata u „džek” za inspekciju vozila.

Izvor: Al Jazeera


Više iz rubrike TEME
POPULARNO