Stotine hiljada radnika bez doprinosa
Piše: Rešad Dautefendić
Stotine hiljada radnika u Bosni i Hercegovini radi bez uplaćenih doprinosa, prava na zdravstvenu zaštitu ili mirovinu nakon radnog vijeka, a država gubi stotine miliona eura po toj osnovi.
Prema podacima entitetskih zavoda za penzijsko osiguranje, Agencije za statistiku i Privredne komore u BiH, više od 250.000 ljudi radi ili je radilo bez doprinosa i mogućnosti da, bez obzira na mukotrpan rad, ostvari pravo na svoju mirovinu.
U Federalnom zavodu MIO/PIO kažu da potražuju više od 500 miliona eura za neuplaćene doprinose. Nakon provedenog popisa i prijava građana o neuvezanom radnom stažu podaci Federalnog zavoda govore da nije uvezano oko 750.000 godina radnog staža. Po ovom osnovu doprinose za mirovinsko duguje 17.588 građana i 807 firmi, a dugovanja se odnose na period 1996. do 2010. godine.
Zaposleni, a rade na crno
S neuplaćenim doprinosima problem imaju i Republici Srpskoj, čiji Fond PIO, za neuplaćene doprinose za plaće radnika, potražuje oko 136 miliona eura.
Oko 8.000 radnika u RS-u imaju problem s neuplaćenim doprinosima iz ranijeg razdoblja. Prema podacima iz RS-a, jednoj trećini radnika doprinosi se uopće ne isplaćuju, te otprilike isti broj radnika prima neredovno plaću ili je uopće ne prima.
Problem s neuplaćenim doprinosima nemaju samo spomenuti radnici, već i oko 240.000 radnika koji trenutno u BiH rade na crno. Od tog broja polovina su mladi koji imaju i po deset godina radnog iskustva, a niti jedan dan uplaćenog radnog staža.
Od navedene brojke oko 150.000 radnika radi na crno na području Federacije, dok oko 80.000 ljudi radi bez ikakvih prava u RS-u. BiH na ovaj način godišnje gubi oko 125 miliona eura, koje bi trebale ići u penzijske i zdravstvene fondove, kao i socijalne programe.
Problemi poslodavaca
Iz Svjetske banke naglašavaju i to kako su porezi i doprinosi na plate u BiH visoki, te da oni u FBiH iznose 41,5, a u RS-u 33 posto bruto plaće. Za poslodavce i sindikate jedan od rješenja za smanjivanje sive ekonomije i povećanje broja prijavljenih radnika jest upravo smanjivanje poreza.
Uspostava jedinstvenog sistema registracije doprinosa u Federaciji BiH od prvog januara 2011. godine poboljšaće praćenje uplate poreza i doprinosa na plaće i iz plaća, ali neće u potpunosti spriječiti poslodavce da izbjegavaju plaćanje obaveza prema državi, tvrdio je prije 18 mjeseci direktor Porezne uprave FBiH Midhat Arifović.
Poreska uprava FBiH od 1. januara 2011. godine počela je sa primjenom Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa. U Poreznoj upravi su tvrdili da će ovaj zakon onemogućiti poslodavce da izbjegavaju plaćanje doprinosa za PIO i zdravstveno osiguranje, a rezultati su nakon 18 mjeseci veoma skromni, odnsno radi se po starom. Najveći gubitnici su ponovno radnici i država.
U Republici Srpskoj dug preduzeća radnicima po osnovu neuplaćenih dopronosa do kraja prošle godine narastao je na 240 miliona eura. Više od 60 posto radnika koji nisu članovi sindikata ne prima redovno plaću i poslodavci im neredovno uplaćuju doprinose, ili im uopšte ne isplaćuju, rezultati su istraživanja Sindikata RS.
Novi sistem u Srbiji
U Srbiji je početkom jula 2012. godine počeo da funcioniše novi sistem kontrole uplata poreza i doprinosa na zarade, prema kojem su banke u obavezi da Poreznoj upravi svakodnevno dostavljaju podatke o uplatama doprinosa.
Svakog radnog dana 33 banke u Srbiji slaće podatke Udruženju banaka Srbije, a to udruženje će objedinjeno podatke slati Poreznoj upravi.
Pomoćnik direktora Porezne uprave Dejan Vidojević je ocijenio da bi novi sistem kontrole u prvoj fazi trebalo da dovede do povećanja naplate za 15 posto, odnosno za oko 45 milijardi dinara godišnje. Za toliko bi se, kako je istakao, umanjio transfer iz budžeta za obavezno socijalno osiguranje, koji je oko 290 milijardi dinara.
Vidojević je naveo da u Srbiji trenutno oko 60.000 poslodavaca ne uplaćuje doprinose obaveznog socijalnog osiguranja, što je veliki procenat od ukupnog broja poslodavaca kojih ima oko 350.000. Prema njegovim rečima, u prvoj fazi novog sistema naplate, koja će trajati do kraja ove godine, banke će preko Udruženju banaka Srbije samo obavještavati Poreznu upravu, koja će to na osnovu toga kontrolisati uplate poreza i doprinisa.
U Srbiji misle da će spomenuti novi sistem naplate doprinosa uspjeti, jer Porezna uprava Srbije će obvezniku dati rok od pet do sedam dana da uplati doprinose, a ako to ne uradi započeće kontrolu i postupak prinudne naplate, koji će biti mnogo kraći nego do sada. Prema riječima Videnovića, postupak prinudne naplate mogu skratiti sa sadašnih dva mjeseca na 15 do 30 dana.
Puna primjena izmjena Zakona o poreznom postupku i poreznoj administraciji u Srbiji, kojim je predviđenio da banke preuzmu kontrolu uplata doprinosa i poreza na zarade, počet će prvog januara 2013. godine. Novi sistem naplate sličan je sistemu koji je uspostavljen u Makedoniji prije nekoliko godina, kao i sistemu koji je Hrvatska uvela ove godine. Takvi sistemi naplate postoje i u velikom broju evropskih zemalja, zaključio je Videnović.
Na isti način i u Federaciji BiH banke su imale obavezu da ne isplaćuju plaće zaposlenim dok se ne uplate i doprinosi na te plaće. Međutim, banke se nisu pridržavale ove preporuke, jer su tako gubile svoje klijente. Tako je nastavljeno po starom i u 2011. godini isplaćivale su se plaće, a doprinosi nisu.
Izvor: Al Jazeera