Ko će biti novi bh. reis?
Piše: Mirnes Kovač
Sa 31. julom, ove godine istekao je rok za evidentiranje ličnosti za kandidate za izbor reisu-l-uleme Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini.
Iz 13 izbornih okruga za kandidaturu je predloženo pet ličnosti, četiri aktuelna i jedan bivši muftija. Naime, sve vrijeme se u bh. medijima govori o kandidatima, ali zbog specifičnosti procedure treba naglasiti da se još uvijek radi o “evidenciji za kandidate”. Dakle, konačnu listu od tri kandidata određuje Sabor, najviše zakonodavno tijelo Islamske zajednice.
Primopredaja dužnosti bit će obavljena 19. novembra 2012.
Jedan od te trojice bit će četrnaesti reisu-l-ulema u povijesti Islamske zajednice u BiH. Inače, ove 2012. godine, 17. oktobra navršava se tačno 130 godina rada i djelovanja institucije reisu-l-uleme kao “simbola vjere i zajednice muslimana”.
Prvu “menšuru”, odnosno ovlaštenje o poglavarstvu, prvom bosanskom reisu-l-ulemi Mustafi Hilmi ef. Hadžiomeroviću izdao je istanbulski šejhu-l-islam, vrhovni vjerski autoritet Osmanskog carstva, devetog februara 1882. godine.
Tu ovlast je 17. oktobra iste godine potvrdio austrougarski car Franjo Josip, prvi suveren carevine koja je tada vladala Bosnom.
Glasanje za jednog od trojice
Nakon završetka ovogodišnjeg ramazana, predviđeno je da se održi sjednica Sabora IZ, na kojoj će se od evidentiranih pet, izabrati tri kandidata između kojih će se izabrati budući poglavar Islamske zajednice.
Izborno tijelo, pored članova Sabora IZ-a sačinjavaju svi članovi Rijaseta, sve muftije, svi direktori/ dekani obrazovnih institucija Islamske zajednice, te svi glavni imami i predsjednici medžlisa IZ-a.
Ono broji blizu 350 glasova, a glasanje će se obaviti tajno na posebnoj sjednici koja je planirana u oktobru. Primopredaja dužnosti bit će obavljena 19. novembra 2012. godine, kada će aktuelni reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić funkciju vjerskog poglavara predati svome izabranom nasljedniku.
Slijede kratki osvrti i značajke o dosadašnjem angažmanu i radu kandidiranih za novog poglavara IZ-a u BiH.
Sarajevski muftija mr. Husein ef. Smajić je rođen 1952. godine u Tešnju.
Nakon diplome na egipatskom Al-Azharu, od 1978. godine radi kao glavni imam u Zvorniku, gdje je zbog svojih aktivnosti uhapšen od strane komunističke vlasti 1983. godine i osuđen zbog verbalnog delikta. U zatvoru je proveo tri godine, nakon čega se zaposlio kao imam Čaršijske džamije u Kiseljaku.
Od marta 1990. godine muftija Smajić je prvo glavni imam Medžlisa IZ Sarajevo, najvećeg medžlisa na području BiH, da bi u martu 1993. godine bio postavljen za muftiju sarajevskog.
Magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a posebno se istakao u radu u Međureligijskom vijeću BiH. Muftija Smajić je oštar kritičar vlasti, posebice u slučaju vjeronauke u Kantonu Sarajevo i protivnik rigidne sekularizacije društva.
‘Demokratska’ atmosfera
Proces izbora reisu-l-uleme prati veliko interesovanje, kako bh. tako i stranih krugova, te onih sa Istoka, ali i onih na Zapadu. Kolikogod bilo nagađanja, jedna od glavnih odlika ovog procesa jeste slobodni izbor i činjenica da nema izravnog i nametilačkog mješanja u izbore od strane države ili određene politike.
Dakako, politički krugovi zbog same uloge i mjesta Islamske zajednice, te njenog značaja i van granica BiH, itekako imaju interesa. Ali, zasigurno, ne postoji politički faktor na bh. društveno-političkoj sceni koji može odrediti ishod izbora na bilo koji način.
Vjerodostojno je, stoga, kazati da je stepen pluralizma mišljenja i slobode u ovoj vjerskoj zajednici doveo do jedne uvjetno kazano “demokratske” atmosfere. Ona je veoma važna, kako za zajednicu tako i za njen odnos prema društvenim procesima.
Najveće zasluge za ovakvo stanje i klimu u Islamskoj zajednici nakon 19 godina, 7 mjeseci i 5 dana njenog (pred)vođenja ipak pripadaju odlazećem reisu-l-ulemi dr. Mustafi Ceriću.
O ovome će se, zasigurno, složiti i njegovi najžešći kritičari koji su ga godinama optuživali za sve i svašta. Upravo, u posljednje vrijeme, meta njihovih žestokih kritika i nagađanja bila je: hoće li demokratski otići ili zatražiti doživotni mandat.
Svih pet evidentiranih ličnosti za kandidate, cjelokupni proces i procedure oko njega, ukazuju upravo na tu zrelost očuvanja procedura koje su trajne vrijednosti jedne autohtone evropske islamske zajednice koja ulazi u svoju petnaestu deceniju života.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera