Njemački studenti sve su nepismeniji
Piše: Krešimir Dujmović
Nesposobnost formuliranja argumenata, problemi s pravopisom i gramatikom, siromašan vokabular – glasi dijagnoza sve većeg broja Nijemaca koji upisuju fakultet, pokazuje najnovija anketa među profesorima.
Zemlja za koju bi među zadnjima očekivali nisku intelektualnu spremu populacije koja upisuje fakultet, zemlja gdje je precizno i promišljeno izražavanje praktički kulturološka tekovina, iznjedrila je poražavajuću statistiku.
Anketa među 135 profesora humanistike sa 62 fakulteta pokazala je da brucoši u Njemačkoj imaju problema za osnovnim jezičnim i misaonim procesima kao što su pravopis, gramatika, argumentacija i upotreba fraza s razumijevanjem.
“Sve manje studenata sposobno je oblikovati svoje ideje i napisati koherentan tekst”, uizjavio je Gerhard Wolf, jedan od sudionika ankete. On predlaže da fakulteti uvedu pripremne tečajeve koji bi doveli mentalne kapacitete budućih studenata na razinu potrebnu za kvalitetno studiranje.
Googleom do odgovora
Problem nije ograničen samo na Njemačku. O padu intelektualne spreme brucoša mediji bruje već unazad 10 godina, dok istovremeno raste broj vlasnika magisterija i doktorata, kojih je u Njemačkoj više nego u ostalim europskim zemljama. Na tržištu rada mnogi od njih se angažiraju u istraživačkim projektima, što smanjuje troškove, ali jednako tako smanjuje broj radnih mjesta za kvalificirane stručnjake.
Anketa je, također, rezultrala podatkom da je sve više studenata dekoncentrirano i pasivno. To će reći da prevladava stav kako ionako nije potrebno zadubljivati se nad problemima akademske građe, kad se većina odgovora može jednostavno izgoogleati.
No čak i internetska lijenost, slijepo povjerenje da je pretraga na Googleu alfa i omega svakog istraživačkog rada, prilično je loša premisa. Pred dvije godine studenti sa sveučilišta u Chicagu su u pokusu trebali naći informacije za rješenje zadanog problema, a sve je snimano videokamerom. Njih čak 25 posto eksplicitno je priznalo da su klikali na najbolje rangirane sajtove nakon pretrage, jer su vjerovali kako sadrže vjerodostojnije informacije. Google i par drugih brandiranih tražilica iz nekog razloga imaju totalno magični kredibilitet. Ili, naprosto, ljudi nisu svjesni činjenice da pozicija stranice pri traženju i ne mora imati veze s kvalitetom ponuđenih informacija. Ne samo to. Samo je 10 posto studenata provjerilo vjerodostojnost autora i izvora od kojih je preuzimalo podatke.
Pad akademskog predznanja možda ima veze sa izvještajem Centra za razvoj strukovnog obrazovanja, a kojem se pred nekoliko mjeseci raspisao Die Welt. Prognoza je sljedeća: do 2020. godine tek će 37 posto poslova u Europskoj uniji zahtijevati akademsku izobrazbu. Prije svega, to se odnosi na mediteransku Europu, gdje je sve više visokoobrazovanih ljudi koji su prekvalificirani za svoje poslove. Profit od situacije ubiru isključivo poslodavci koji dobivaju više za manje.
Bolonjskoj reformi, prema kojoj je uređena većina europskih sveučilišnih programa – Francuska se još solidno odupire – jednako je tako zaslužna za sve fragmentarnije znanje, što je posebno pogubno u humanističkim znanostima, gdje je svijest o ‘bigger picture’, tj. kontekstu, pozadini i genealogoji ideja i fenomena, ključna u oblikovanju kritičkog mišljenja.
Očito da sa sve većim brojem akademskih titula pada njihov legitimitet. Jer ako osnovna i srednja škola u Njemačkoj nisu u stanju osposobiti ljude za pismeno izražavanje i jasno formiranje argumenata, kako kaže profesor Wolf, onda to moraju činiti fakulteti, što pak dovodi do zaključka da nema veće razlike između velike mature pred 30 godina i diplome u 21. stoljeću.
Izvor: Al Jazeera