Revolucija digitalne fotografije

Lytro, plenoptički fotoaparat je sigurno najrevolucionarniji proizvod iz područja digitalne fotografije
Lytro, plenoptički fotoaparat je sigurno najrevolucionarniji proizvod iz područja digitalne fotografije

Piše: Robert Gabelić

Digitalni fotoaparati nekad su bili skupi i komplicirani, danas su jednostavni i nalaze se u gotovo svakom džepu.

U svega 20-ak godina digitalni fotoaparati postali su sveprisutni. Danas je teško pronaći mobitel bez integrirane kamere koja postaje sve kvalitetnija.

Nije potrebno biti analitičar kako bi se primijetilo da današnji pametni telefoni sve brže zamjenjuju kompaktne digitalce čija je budućnost neizvjesna. Na popularnim online servisima za dijeljenje i arhiviranje fotografija, poput Flickra, iPhone je već dugo na vrhu ljestvice najkorištenijih ‘fotoaparata’.

Lytro sprema snimak svjetlosnog polja u zrakama za razliku od klasičnih fotoaparata koji koriste točke, piksele. 

Premda budućnost svakodnevnog fotografiranja pripada pametnim telefonima, za pogled u u tehnološke novosti koje ona donosi potrebno je izaći izvan najpopularnijeg područja mobilne tehnologije.

Slikaj, pa fokusiraj

Lytro, plenoptički fotoaparat, sigurno je najrevolucionarniji proizvod iz područja digitalne fotografije koji se nedavno pojavio na potrošačkom tržištu. Dizajniran je od stanfordskog znanstvenika Ren Nga i njegova tima.

Lytro sprema snimak svjetlosnog polja u zrakama za razliku od klasičnih fotoaparata koji koriste točke, piksele.

Kao rezultat snimku s Lytro kamere moguće je kasnije fokusirati u sloju koji korisnik sam izabere. Kamera je nešto drugačijeg oblika, nalik izduženom kvadru.

Plenoptička revolucija ipak ima svoja ograničenja koja u ovom trenutku u konkretnom proizvodu kao rezultat nudi fotografije koje su osrednje kvalitete. Lytro osim toga ne posjeduje mogućnosti podešavanja parametara fotografije na koje su navikli korisnici digitalaca.

Snimanje čitavih područja, scena umjesto dvodimenzionalne slike otvara prostor za  kreiranje realnijih  3D svjetova. 

Cijena spomenute kamere nalazi u rasponu od 400 do 500 američkih dolara što je puno za ‘igračku’ koja nema mogućnosti snimanja HD videa i nudi skromne rezolucije finalnih 2D fotografija; 1,2 megapiksela, 1080 × 1080 piksela.

Ipak, radi se tek o prvom potrošačkom modelu kamere koja jasno nagovještava budućnost u kojoj bi problem neoštrih ili krivo izoštrenih fotografija trebao nestati.

Snimanje čitavih područja, scena umjesto dvodimenzionalne slike otvara prostor za  kreiranje realnijih 3D svjetova. Trodimenzionalnost je tehnološki hit proteklih godina, stoga je sigurno je da ćemo na tom području svjedočiti velikom napretku i u periodu koji slijedi.

Treća dimenzija

Procesorska snaga današnjih računala sasvim je dovoljna za kreiranje trodimenzionalnih scena sastavljenih od informacija koje se nalaze i na običnim, 2D, fotografijama.

Korištenjem javnih fotografskih servisa znanstvenici dolaze do fotografija iz kojih kreiraju 3D modele čitavih područja. Takva tehnologija postajat će sve pristupačnija.

Autodesk je nedavno korisnicima ponudio softver, Autodesk 123D Catch, koji i potpunim amaterima omogućuje kreiranje 3D modela spajanjem serije običnih fotografija.

Rat megapikselima u industriji digitalaca je pomalo zaboravljen. Korisnici su već odavno shvatili kako je za kvalitetnu fotografiju puno važnija kvaliteta senzora i ugrađena optika.

Izraelski znanstvenici s Weizmann Instituta dizajnirali su kameru koja može snimati iza ugla ili kroz gotovo neprozirna tijela. Ovaj pothvat interesantan je zbog činjenice što ne koristi radioaktivno zračenje ili laser, već obično danje svjetlo. Rješenje je pronađeno u prostornom modulatoru svjetla koji posebnim algoritmom mijenja fazu odbijenih zraka snimanog objekta iza prepreke pretvarajući ih u sliku.

Nastavak rata megapikselima

Rat megapikselima u industriji digitalaca je pomalo zaboravljen. Korisnici su već odavno shvatili kako je za kvalitetnu fotografiju puno važnija kvaliteta senzora i ugrađena optika.

Prosječni senzor današnjih digitalnih fotoaparata posjeduje 10-ak megapiksela. Čak i mobiteli dolaze s 8 megapikselnim senzorom.

Radikalni pomak na području pametnih telefona nedavno je ponudila Nokia koja sa svojim Nokia 808 PureView modelom nudi rezoluciju od impresivnih 41-megapiksela.

Prošlog mjeseca na američkom Duke sveučilištu predstavljena je prva gigapikselna kamera za generalnu upotrebu. 

Ono što je jučer bilo nevjerojatno brzo postaje standard. Samo prije desetak godina mnogi nisu vjerovali kako će analogna fotografija pasti u zaborav.

Mnogima i 41-megapiksel zvuči pretjerano, no danas se ide i puno dalje – razvijaju se i gigapikselni digitalci.

Prošlog mjeseca na američkom Duke sveučilištu predstavljena je prva gigapikselna kamera za generalnu upotrebu.

Dukeov Aware-2 posjeduje 98 povezanih 14 megapikselnih senzora pomoću kojih je moguće snimiti fotografiju na kojoj je kasnijim zumiranjem moguće izdvojiti kutiju šibica koja je kilometar udaljena od objektiva.

U kombinaciji sa sve snažnijim hardverom od softvera se očekuje još veća pomoć pri reparaciji fotografija, ispravljanju pogrešaka. 

Velika gustoća senzora, visoke rezolucije, rezultira kvalitetnijom slikom.

Tehnologija budućnosti digitalnu fotografiju odvest će još jednu stepenicu više omogućavajući svima fotografiranje tehnički savršene fotografije.

Android fotoaparati

Glavni napredak u fotografiji, ipak, najviše se očekuje od softverske komponente koja pokreće digitalce. Sad je već sasvim izvjesno kako Android, Linux baziran operacijski sustav koji je je osvojio tablete i pametne telefone, polako prelazi na područje u kojem dominiraju zatvoreni sustavi proizvođača kamera.

U kombinaciji sa sve snažnijim hardverom od softvera se očekuje još veća pomoć pri reparaciji fotografija, ispravljanju pogrešaka.

Bez obzira na napredak, svjedoci smo kako tehnologija ne čini stvari uvijek boljima. Hiperprodukcija tehnički sve savršenijih fotografija neće automatski povećati broj umjetnika, fotografa. 

Od novog softvera realno je očekivati veću pomoć u fotografiranju, koja će se automatski brinuti za pravu poziciju, fokus, ekspoziciju…

Bez obzira na napredak, svjedoci smo kako tehnologija ne čini stvari uvijek boljima. Hiperprodukcija tehnički sve savršenijih fotografija neće automatski povećati broj umjetnika, fotografa.

Ulazak u to područje i dalje će biti rezerviran za rijetke koji imaju želju, talent i volju za učenjem. Ostalima ostaje utjeha kako će dobiti bolji fotoalat i priliku za istraživanje novih područja.

Izvor: Al Jazeera


Više iz rubrike TEME
POPULARNO