Najsnažnije računalo današnjice

Na ljestvici superračunala  Amerika je jasan pobjednik; posjeduje ih više od polovice, točnije njih 252
Na ljestvici superračunala Amerika je jasan pobjednik; posjeduje ih više od polovice, točnije njih 252

Piše: Robert Gabelić

Superračunala pomažu u oblikovanju budućnosti; istraživanju, razvoju znanosti, predviđanju klimatskih promjena, kreiranju lijekova. Svojom veličinom većina ih bez problema može prekriti sportsko igralište.

Tijekom posljednjih desetljeća mnoge države razvijale su vlastita superračunala od kojih je svaki sljedeći bio brži od prethodnika. I dok se klasična računala muče s održavanje Moorovog zakona, udvostručavanjem procesorske snage svakih 18 mjeseci, superračunala s tim nemaju problem. Prošlogodišnji lider iz 11. mjeseca 55% je sporiji od novog, najbržeg računala.

Novi popis top500 superračunala objavljen je u lipnju, na Internacionalnoj konferenciji o superračunalima (ISC2012) održanoj u njemačkom Hamburgu.

SAD na vodećoj poziciji

Nakon dvije godine Amerika se vratila na vodeću poziciju ovaj put s IBM-ovim superračunalom Sequoia.

Najsnažnije superračunalo današnjice smješteno je na američkom nacionalnom laboratoriju  Lawrence Livermore  u Californiji gdje će biti zaduženo za pomoć u upravljanju nuklearnim arsenalom SAD-a.

Vojna industrija očito je i danas jedna od glavnih pokretača u razvoju tehnologije.

Superračunala su danas nezamjenjiv alat za izvođenje kompleksnih kalkulacija i kreiranje vrlo detaljnih simulacija. Znanstvenici upotrebljavaju takvu tehnologiju da bolje razumiju svijet u kojem živimo, analiziraju genom, eksperimentiraju…. Najsnažnija računala mogu bez problema simulirati  nuklearne eksplozije i tako smanjiti troškove i umanjiti opasnost od negativnih efekata pravih, podzemnih testiranja. Vojna industrija očito je i danas jedna od glavnih pokretača u razvoju tehnologije.

Na ljestvici 500 najsnažnijih računala najviše, 105, ih se koristi u  istraživanju. Financijskom sektoru pripadaju 25 superračunala, vojne zadaće obavlja njih 13. Te podatke koji se mogu pronaći na web stranici http://top500.org/ ipak treba uzeti s rezervom jer čak 209 superračunala nema jednoznačno specificiranu upotrebu.

IBM-ova Sequoia s trona je smijenila najbrže japansko računalo ‘K Computer’ smješteno na znanstvenom institutu u Kobeu.

Takva informacija i ne čudi zbog činjenice što najsnažnija računala najčešće dijele resurse prema potrebi korisnika. Tipičan primjer je Amazonov EC2 klaster gdje svatko tko želi može iznajmiti resurse koje su mu potrebni. Amazonov EC2 nalazi se tek na 72. mjestu najmoćnijih superračunala, što je interesantno jer ono čini pozadinu brojnih popularnih internetskih servisa kao što su Instagram, Netflix, Pinterest koji imaju desetine milijuna korisnika.


Od najčešće korištenih procesora Intel je najzastupljeniji

IBM-ova Sequoia s trona je smijenila najbrže japansko računalo ‘K Computer’ smješteno na znanstvenom institutu u Kobeu. K Computer u specijaliziranom Linpack testu dostiže brzinu brzinu od 10.51 Pflop/s (Petaflopsa u sekundi), Sequoia čak 16.32 Pflop/s. Ono što najbrže računalo izračuna u jednoj sekundi superračunalu iz 1993. godine trebala bi čitava tri dana.

Sa 213 superračunala, 42.6 posto, IBM dominira na top500 popisu najbržih računala.  Prvi iza njega je HP, sa 138 superračunala, 27,6 posto, potom slijede Cray, Appro, SGI koji zajedno zauzimaju 15-ak posto ljestvice. Od najčešće korištenih procesora Intel je najzastupljeniji.

Poznata je izjava Seymoura Craya, čovjeka koji je dizajnirao mnoga najbrža superračunala, kako nije problem napravit brzi procesor, već brzo računalo. 

Njegove procesore koristi 372 superračunala ili 74,4 posto. AMD pokreće 63 superračunala, 12,6 posto. Osnovica najbržeg računale je IBM PowerPC procesor sličan onome koji se nalazi u Sonyjevoj Playstation 3 konzoli.

Poznata je izjava Seymoura Craya, čovjeka koji je dizajnirao mnoga najbrža superračunala, kako nije problem napravit brzi procesor, već brzo računalo. Kako bi se shvatila kompleksnost ovakvih sustava dovoljno je pogledati na ukupnu količinu procesorskih jezgri od kojih su sastavljena. Bez učinkovite međusobne povezanosti, brze memorije, interfejsa koji povezuje komponente takvog sustava i adekvatnog softvera superračunala ne bi moglo iskoristiti svoj potencijal.

Stupanj  informatizacije zemlje

Top lista najsnažnijih računala ne nudi samo uvid u poziciju proizvođača računala već i djelomičan pogled u stupanj informatizacije zemlje koja ih posjeduje.

Na ljestvici superračunala  Amerika je jasan pobjednik; posjeduje ih više od polovice, točnije njih 252. Taj udio polako se smanjuje. Azija brzo napreduje, danas je dom 121 najbržih superračunala. Europa također raste, sa 103 na 107 superračunala.

U Europi vodeća zemlja na popisu je Francuska koja posjeduje 22 superračunala, iza nje se nalazi Njemačka koja ih posjeduje 20. Hrvatske i zemalja iz regije nema na popisu, a zemlje kao što su Švicarska, Finska, Austrija na ljestvici su zastupljene tek sa po jednim superračunalom.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO