Borba za vlast u podijeljenom gradu

Piše: Selma Milovanović

Lokalni izbori obično su prilika da kandidati odmjere snage o pitanjima kao što su ekonomska budućnost i unapređenje života stanovnika njihovih općina.

U Srebrenici, međutim, uoči predstojećih izbora za načelnika općine, koji će biti održani 7. oktobra, glavno pitanje je hoće li novi lider ovog bh. grada biti bošnjačke ili srpske nacionalnosti.

Na izborima 2008. godine, hiljadama raseljenih Srebreničana, predratnih stanovnika grada koji se nalazi u bh. entitetu Republika Srpska, iznimkom je bilo dozvoljeno da glasaju u Srebrenici bez obzira na tadašnje mjesto boravka.

Srebrenički Bošnjaci smatraju da ukidanje ove iznimke predstavlja nastavak etničkog čišćenja, a pokrenuta je i građanska inicijativa kojom se, uprkos brojnim provokacijama od strane policije i vlasti bh. entiteta Republika Srpska, što veći broj raseljenih i izbjeglih nastoji animirati da glasaju u Srebrenici.

U gradu u kojem Bošnjaci tvrde da im je dozvoljeno da rade u samo jednoj od tek nekoliko većih firmi, a Srbi da bi bili ugroženi ukoliko na izborima pobijedi Bošnjak, politička situacija usijana je uprkos činjenici da službena predizborna kampanja nije počela.

Ćamil Duraković, nezavisni kandidat iz reda bošnjačkog naroda, kojeg podržavaju najjače stranke u Federaciji BiH – Stranka demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratska partija, Stranka za bolju budućnost Bosne i Hercegovine i Stranka za BiH – istupio je iz SDA kako bi osigurao višestranačku podršku. Njegovu kandidaturu, također, podržava 13 bh. građanskih udruženja.

Koliko je etničko pitanje centralno na ovogodišnjim izborima, pokazuje i činjenica da kandidatkinja za načelnicu općine iz reda srpskog naroda, Vesna Kočević, na izbore izlazi s podrškom devet stranaka – među njima i političkih rivala Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpske demokratske stranke (SDS).

Rok za prijavu redovnih birača na izborima koji će se održati sedmog oktobra ističe 23. avgusta.

Kočnice ekonomskog razvoja

Duraković (33) je kao sedamnaestogodišnjak preživio Marš smrti, višednevni proboj kroz šumu 10.000 Srebreničana nakon pada tog grada u julu 1995. godine, tokom kojeg je više od dvije trećine njih ubijeno iz zasjede. Potom je izbjegao u Sjedinjene Američke Države, odakle se vratio u Srebrenicu 2005. U Srebrenici živi sa suprugom i kćerkom, a trenutno je vršilac dužnosti načelnika općine.

Iako predizborna kampanja službeno nije počela, Duraković ističe da će u svojoj platformi „Srebrenica 2020“, predstaviti plan za višegodišnji razvoj grada.

Kazala je da stalno instistiranje na tome šteti svim narodima u Srebrenici, koji trebaju živjeti i graditi budućnost zajedno.

Posjeta Beogradu uslijedila je kao odgovor na aktivnosti građanske inicijative „Glasaću za Srebrenicu“, za koju politički predstavnici srebreničkih Srba smatraju akcijom fiktivnih prijava prebivališta u svrhu osiguravanja pobjede Bošnjaka na izborima.

Duraković kategorički odbacuje ove tvrdnje, te navodi da je ključni cilj inicijative zadržavanje u Srebrenici što većeg broja raseljenih Bošnjaka.

Šef inicijative je Emir Suljagić, bivši političar i novinar koji je preživio Marš smrti.

Ogorčena na stav međunarodne zajednice, koja je, kako kaže, imala pravnu i moralnu obavezu da omogući trajnu izmjenu zakona o glasanju u Srebrenici, grupa građana odlučila je preuzeti stvar u svoje ruke, rekao je on.

„Naše biračko pravo možemo da ostvarimo gdje god hoćemo u ovoj zemlji. To je zagarantovano Ustavom ove zemlje i ustavnim principom koji garantuje slobodu kretanja ljudi, roba i usluga“, ističe Suljagić.

„Da je ovo 2004. i da je Dragan Čavić na vlasti, niko od nas ne bi ovo radio, niti bi se bojao za sigurnost mezarja u Potočarima. S Dodikom na vlasti, imamo sve razloge da se bojimo. To je čovjek koji iz budžeta finansira sistematsko poricanje genocida.“

Provokacije birača

Predstavnici inicijative, mnogi od njih srebrenički studenti, izloženi su svakodnevnim provokacijama, dok službenici koji rade na registraciji birača, također, zbunjuju i zastrašuju ljude koji se žele registrovati u Srebrenici, kaže Suljagić.

Prema njegovom razmišljanju, to je direktan proizvod činjenice da Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranka predsjednika RS-a Milorada Dodika „ne može da  prihvati da postoji skupina građana kojima je do toga toliko stalo da se za to bori demokratskim sredstvima, glasovima i listićima“.

„Niko od nas tamo ne ide da uzme nešto tuđe. Mi idemo tamo da vratimo nešto što je naše“, poručuje on.

Međunarodna zajednica čvrstog je stava da na izborima u Srebrenici treba poštovati zakon, kazao je za Al Jazeeru visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

Ljudi koji žive u Tuzli i Sarajevu, ali i oni koji žive u Bajinoj Bašti u Srbiji, ne bi smjeli biti funkcioneri, niti birači u Srebrenici, kazao je on.

„Ako neko živi u Srebrenici, on treba da ima tamo boravak i pravo glasanja. Ali ako živi u Federaciji ili inostranstvu, taj postupak treba da bude korektan“, rekao je Inzko.

„Ja mislim da novi gradonačelnik treba biti gradonačelnik svih Srebreničana i poštovati na dostojanstven način šta se desilo sa srebreničkim genocidom, ali i da se gradi budućnost tog srebrenog grada.“

Po tom pitanju, barem, Duraković se slaže sa stavom međunarodne zajednice.

“Moj koncept je da Srebrenicu napravim takvim mjestom koje je prostor za sve, multietničkog karaktera, malo prosperitetnije budućnosti”, rekao je on. “Nema oprosta za ono što se nama desilo. Pružićemo ruku korektnosti, ali onima koji svoje ruke nisu uprljali i koji žele da grade prosperitetnu budućnost, tako da je to multietnički grad koji pripada i Srbima i Bošnjacima i Hrvatima i svim ostalima koji u njemu žive.”

“Genocid ne minimizirajte, ne revidirajte istinu koja je dokazana, jer to boli i uvijek će proizvoiti eskalaciju. Neka historija, nauka i struka kažu svoje.”

Izvor: Al Jazeera