Region: U siromaštvu živi 1,5 miliona ljudi

Piše: Rešad Dautefendić

Šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6), Bosna i Hercegovina, Albanija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija, suočeno je s naglim usporavanjem privrednog rasta u 2012. godini u uvjetima pojačane neizvjesnosti u eurozoni, kaže se u novom izvještaju Svjetske banke.

Kao posljedica finansijskih deficita i državnih garancija u nekim zemljama SEE6, javni dug nastavlja rasti u svim zemljama osim na Kosovu.

Albanija i Crna Gora, uključujući garancije, najzaduženije su zemlje u jugoistočnoj Evropi.

Srbija, Crna Gora i Albanija trebat će poduzeti značajne napore da obrnu negativnu dinamiku duga i smanje nivoe duga i s tim povezane slabe tačke i to tokom dužeg vremenskog razdoblja.

Javni dug Crne Gore povećan je sa 51 na 56.9 posto BDP-a. U Srbiji je dostigao 45,8 posto BDP-a do kraja 2011, u odnosu na 42,9 posto godinu dana ranije.

Uzimajući u obzir troškove javnog duga i njegovu strukturu, ove tri zemlje će trebati poduzeti značajne napore da obrnu negativnu dinamiku duga i smanje nivoe duga i s tim povezane slabe tačke i to tokom dužeg vremenskog razdoblja.

U pojedinim zemljama, nezaposlenost mladih dostiže alarmantan nivo. Nezaposlenost mladih (15-24) ne samo da je najveća u odnosu na sve druge dobne skupine, nego je ona i rasla tokom 2011. godine u svim zemljama za koje su dostupni podaci.

Makedonija ima najvišu izmjerenu stopu nezaposlenosti mladih – 59.4 posto u četvrtom kvartalu 2011. godine. Nezaposlenost mladih u Srbiji iznosila je 51,9 posto u novembru 2011, nakon koje slijedi Crna Gora 39,4 posto u četvrtom kvartalu 2011. godine.

Iako nisu dostupni novi podaci za BiH i Kosovo, čini se da je nezaposlenost mladih u ovim zemljama još i veća, smatraju stručnjaci Svjetske banke.

Dakle, nakon globalne krize rast nezaposlenosti zabrinjava. Kao posljedica toga, stope nezaposlenosti u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori značajno su se povećale u odnosu na period prije krize. Makedonija i Kosovo, za razliku od spomenutih zemalja, uspjele su smanjiti nezaposlenost u određenoj mjeri. Strukturalne promjene u Crnoj Gori i na Kosovu dovele su do značajnog smanjenja zaposlenosti u javnom sektoru.

Zanemarljiv rast BDP-a

Napredak postignut u smanjenju siromaštva prije krize sada uzima suprotan smjer, a srednja klasa je postala osjetljiva i suočena je sa velikim udarima.

S obzirom na to da je posao bilo gdje na svijetu onaj ključ koji vodi iz siromaštva, ne iznenađuje što profil siromaštva u zemljama jugoistočne Evrope odražava zabrinjavajuću sliku i trendove na tržištu rada.

Procjenjuje se da u ovih šest zemalja postoji 1.5 miliona ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu, a gotovo šest miliona u siromaštvu prema metodologiji ECAPOV.

Stope siromaštva na Kosovu, Albaniji, Makedoniji nalaze se među sedam najviših u Evropi.

ECAPOV-a baza podataka ekstremno siromaštvo definira kao življenje od manje od 2,5 USD dnevno, a siromaštvo se definira kao život sa manje od pet USD dnevno.

Stopa siromaštva za Bosnu i Hercegovinu je vjerojatno značajno potcijenjena i nema tačnih podataka, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

Zemlje JI Evrope imaju veće stope siromaštva i nezaposlenosti nego druge zemlje istočne Evrope i centralne Azije. Prema međunarodnim kriterijima, stope siromaštva na Kosovu, Albaniji i Makedoniji nalaze se među sedam najviših u Evropi.

Nakon rasta BDP-a od 2,2 posto u 2011. godini rani pokazatelji ukazuju na to da će šest zemalja jugoistočne Evrope imati znatno sporiji rast od 1,1 posto u 2012. godini, izjavio je Željko Bogetić, vodeći ekonomista za zapadni Balkan u Svjetskoj banci i autor drugog Redovnog ekonomskog izvještaja za jugoistočnu Evropu.

To je ključni kratkoročni izazov za politiku kod zemalja čiji omjer javnog duga prema BDP-u ubrzano raste, dodao je Bogetić, naglašavajući da ekonomska politika mora uspostaviti ravnotežu između potrebe za unapređenjem javnih finansija i smanjenjem makroekonomskih slabosti s jedne strane i unapređenjem ekonomske politike okruženja za investicije i radna mjesta s druge strane.

U 2012. godini očekuje se vrlo skroman rast BDP-a od nekih pola posto godišnje, što je manje nego što smo očekivali kada je prošli put izvještaj prezentiran u novembru. Rast u 2013. godini, također, neće biti spektakularan i tek tada se može očekivati da bude ostvaren nivo BDP-a iz 2008. godine, istakao je Ćosić.

Plan reformi

Dugoročni plan strukturalnih reformi u zemljama jugoistočne Evrope mora se fokusirati na poticanje jačanja trgovinskih i finansijskih tokova, a posebno na reformu tržišta rada i javnih sektora, predlaže Jane Armitage, regionalna direktorica i koordinatorica Svjetske banke za jugoistočnu Evropu. 

I pored teške situacije, šest zemalja jugoistočne Evrope ima realnu mogućnost da iskoristi evropski „voz konvergencije“ – smanjenje dugoročnog jaza u prihodima po glavi stanovnika s razvijenim zemljama Evropske unije.

Strukturalne promjene u Crnoj Gori i Kosovu dovele su do značajnog smanjenja zaposlenosti u javnom sektoru.

Svjetska banka ocjenjuje da je finansijski sektor zemalja jugoistočne Evrope i dalje relativno dobro pozicioniran, ali uz povišene rizike posebno s obzirom na  širenje “zaraze” grčke krize.

U svjetlu mnogo umjerenijih izgleda za rast nego prije krize i visokih socijalnih pritisaka, vlade zemalja jugoistočne Evrope treba da usvoje ambiciozniji i hitniji program strukturalnih reformi usmjerenih ka rastu BDP-a i radnim mjestima, navodi se u izvještaju.

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i ne predstavljaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera