SFF: Otkrivanje i promocija talenata regije

Piše: Nada Salom

U Sarajevu će se od 6. do 14. jula održati 18. Sarajevo Film Festival. Kao i svih prethodnih godina, glavni grad Bosne i Hercegovine tih devet dana živjet će posebnim životom, sličnim jedino onom u vrijeme održavanja 14. zimskih olimpijskih igara, sad već daleke 1984. godine.  

Sarajevo u vrijeme SFF-a postaje nezaobilazna destinacija mnogobrojnim sineastima, producentima i distributerima, kao i novinarima i filmskim kritičarima, te brojnim filmskim i televizijskim ekipama iz cijelog svijeta.

Bit će, kao i uvijek, i mnogo znatiželjnih oko svih festivalskih punktova, koji čak i ako nisu ljubitelji sedme umjetnosti, obavezno dolaze da vide slavne ličnosti na crvenom tepihu.

A iza te festivalske atmosfere, dana ispunjenih kosmopolitskim duhom, stoji ne samo jedna godina rada – između dva festivala – nego i „kredit“, stečeni ugled koji SFF gradi od samog početka.

Sa prvim čovjekom SFF-a, Mirsadom Mirom Purivatrom, razgovaramo o činjenici da je Festival postao punoljetan, podsjećajući se na početke, pa i na ono što mu je prethodilo (u okviru Internacionalnog teatarskog i filmskog festivala sa Harisom Pašovićem na čelu) u novembru 1993. godine, festival simbolično nazvan „Poslije kraja svijeta“.

 Duhovni otpor entuzijasta

Šta je značilo pokretanje ratnog kina, prikazivanje ne samo uspješnih filmova, nego i retrospektiva filmskih festivala kao što su Locarno i Edinburgh Film Festival. Ako je preteča SFF-a bila ne samo na kraju svijeta nego poslije njegovog kraja, gdje je danas?

– Prvi Sarajevo Film Festival nastao je kao jedna vrsta duhovnog otpora grupe entuzijasta.

U toku dvanaest oktobarskih dana 1995, koliko je trajao Prvi Sarajevo Film Festival, predstavljeno je 37 filmova iz 15 zemalja – bilo je oko 15.000 gledalaca, što je  izuzetno s obzirom na to da je rat još trajao. Svake naredne godine SFF je bivao sve veći i kvalitetniji. Danas, festivalske programe, tokom devet dana, posjeti više od 100.000 posjetilaca, a u okviru festivalskih programa prikazuje se više od 200 filmova.

Sarajevo Film Festival je festival koji pronalazi, a onda i promovira nove zvijezde regionalne kinematografije, nove progresivne generacije koje predstavljaju njenu budućnost.

Iako se Sarajevo Film Festival u svojim počecima nije činio kao očigledan kandidat za preuzimanje uloge lidera u regionu bogatom festivalima sa mnogo dužom tradicijom, zahvaljujući pažljivom profiliranju tokom godina, danas je nezaobilazna tačka na svjetskoj mapi festivala. Nismo žurili da za godinu ili dvije ostvarimo ono što su drugi festivali radili 20 ili 30 godina. Od samih početaka imali smo jasnu viziju i zadane ciljeve, i ostali smo im vjerni.

Tako da danas, kada SFF proslavlja svoju punoljetnost, mogu potvrditi da ima stabilan rast, kako u strukturalnom tako i u pojavnom obliku, da smo opravdali njegovu ulogu centralnog mjesta za promociju filmova i industriju, mjesta otkrića mladih regionalnih talenata, mjesta edukacije i susreta.

U proteklih nekoliko godina regionalna kinematografija je postala najdinamičnija u svijetu. Mladi režiseri, koji dolaze iz regije, sve su više prisutni na najvažnijim filmskim festivalima, a Sarajevo Film Festival je ponosan na činjenicu da je važan dio tog cijelog procesa sazrijevanja.

Koliko je ljudi uključeno u Festival, koliko je ostvarenih kontakata sa producentskim kućama, rediteljima, glumcima, festivalima…? Čime se Festival dokazao na mapi evropskih i svjetskih festivala, da ne spominjemo region gdje, prema ocjeni većine kritičara, važi za onaj koji se najviše poštuje?

– Interesantno je da je tim koji je ratne 1995. godine pokrenuo Sarajevo Film Festival i nakon šesnaest godina zajedno (članovi Direkcije SFF-a), obogaćeni, naravno, brojnim mladim, progresivnim i kreativnim snagama koje su nam se tokom svih ovih godina pridružile.

U osamnaestogodišnjem procesu stvaranja, organizacije i njegovanja imidža ostvaren je iznimno veliki broj kontakata i prijateljstava sa brojnim svjetskim i evropskim filmskim profesionalcima; glumcima, režiserima, producentima, predstavnicima festivala i filmskih fondova… Oni borave u Sarajevu da predstave svoj film ili da predstave svoj projekat na koprodukcijskom marketu CineLink, susretnu se sa kolegama, razmjene mišljenja, razgovaraju sa publikom.

U svoje zemlje sa Sarajevo Film Festivala vraćaju se jako zadovoljni, na šta smo, i kao domaćini i kao organizatori, posebno ponosni. Naši prijatelji pronose lijepu riječ o Festivalu među svojim prijateljima i kolegama, i koji su u mnogome pomogli pozitivnom imidžu koji Festival danas ima u svijetu filma, ali i generalno u svijetu.

O mjestu SFF-a na svjetskoj mapi festivala najbolje svjedoči prisustvo najznačajnijih predstavnika filmskih festivala, filmskih institucija i fondova na SFF-u, kao i prisustvo najznačajnijih svjetskih medijskih kuća. 

Svakako, značaj Sarajevo Film Festivala ogleda se i u činjenici da smo postavljanjem regiona u fokus, a u kontekstu internacionalnog festivala, kreirali jedinstveno mjesto susreta regionalne i internacionalne filmske industrije.

Sarajevo Film Festival inicirao je izgradnju platforme za promociju često zapostavljenih talentovanih autora i projekata iz ovog dijela svijeta, koja otvara pristup širokoj međunarodnoj mreži kontakata, služi kao katalizator saradnje unutar regiona, te uvezivanja sa partnerima iz čitavog svijeta.

Brojni mladi autori biraju upravo Sarajevo Film Festival kao mjesto gdje će predstaviti svoje filmove, a brojni su uspješni i višestrukonagrađivani filmski projekti ili filmski pojedinci svoj put započeli upravo u Sarajevu, na Sarajevo Film Festivalu. Na taj način SFF opravdava svoju ulogu festivala otkrića, odnosno festivala koji pronalazi, a onda i promovira nove zvijezde regionalne kinematografije, neke nove progresivne generacije koje i predstavljaju njenu budućnost.

Koliko su i koje poznate ličnosti iz svijeta filma doprinosile stvaranju jedne tako pozitivne slike?

– Mogu iskreno reći da smo, osim pažljivog građenja koncepta Festivala, izuzetne selekcije i respektabilnog žirija, naš dosadašnji uspjeh postigli i zahvaljujući podršci naših prijatelja i naših uglednih gostiju koji su, iz godine u godinu, svojim prisustvom doprinosili prestižu i razvoju našeg festivala.

U godinama koje su iza nas SFF su posjetili brojni filmski stvaraoci, vodeća imena iz svijeta filmske umjetnosti. Mnogi naši gosti vraćaju se u Sarajevo, i to sa novim filmovima ili novim idejama za saradnju, te doprinose širenju kontakata koji su, naravno, od iznimnog značaja za dalji razvoj Sarajevo Film Festivala, ali i za naše, bh. filmske autore.

Neizmjerna je podrška koju su svojim djelovanjem SFF-u pružili brojni filmski profesionalci, među njima Mike Leigh, Steve Buscemi ili Angelina Jolie…..

I ove godine ceremonija otvaranja bit će u znaku bh. kinematografije. Ovogodišnji Sarajevo Film Festival otvorit će film „Djeca“ bh. redateljice Aide Begić. U prethodnim godinama tu čast imali su: „Ničija zemlja“ Danisa Tanovića, „Dobro uštimani mrtvaci“ Benjamina Filipovića, „Teško je biti fin“ Srđana Vuletića, „Kod amidže Idriza“ Pjera Žalice, „Snijeg“ Aide Begić, „Cirkus Columbia“ Danisa Tanovića, „Gori vatra“ Pjera Žalice.

– Naravno, veliko nam je zadovoljstvo što ove godine upravo bh. film otvara 18. Sarajevo Film Festival, jer naša je želja da što češće imamo takvu priliku. „Djeca“ su izuzetan, emotivan film o ratnoj siročadi koja su prepuštena na milost i nemilost odrastanja u brutalnom i grubom poslijeratnom Sarajevu, sa fantastičnom mladom Trebinjkom Marijom Pikić u glavnoj ulozi. Siguran sam da će festivalska publika iskreno reagovati na ovu snažnu priču rediteljice Begić.

Ko su ovogodišnji selektori i s kakvim ličnim i umjetničkim pristupom su odabirali filmove. Imaju li neku zajedničku nit?

– Filmove bira Direkcija Festivala uz pomoć selektora pojedinih festivalskih  programa.

Filmovi koji se natječu za nagradu Srce Sarajeva u kategorijama igranog i kratkog filma, kao i filmovi iz programa U fokusu, izbor su selektorice Elme Tataragić. Selektorica Takmičarskog programa – dokumentarni film je Rada Šešić, a internacionalni selektorski trojac novog festivalskog programa Kinoscope su Mike Goodridge, urednik magazina Screen International, Alessandro Raja i Mathilde Henrot – Raja i Henrot su osnivači Festival Scopea.

Filmovi iz programa New Currents odabir su selektora Philippea Bobera, a selektorica programa New Currents Shorts je Vanja Kaluđerčić.

Mislim da je SFF jedini veliki evropski filmski festival koji se održava u gradu koji nema festivalski centar, kaže Purivatra.

Tokom cijele godine selektori su prisutni na gotovo svim evropskim i svjetskim festivalima, pogledaju na stotine novih filmova i na kraju za programe Sarajevo Film Festivala odaberu najbolja regionalna i svjetska filmska ostvarenja čije projekcije pune festivalske pozornice tokom devet dana.

Kriterij u njihovom profesionalnom odabiru uvijek je i jedino umjetnički kvalitet filma i to je ono što naše selekcije čini jakim i jedinstvenim. Zahvaljujući takvom izboru, selekcije Sarajevo Film Festivala utiču na percepciju regionalnog filma i same regionalne industrije u svijetu. 

Četiri od devet filmova režirale žene

Najviše interesovanja, također po tradiciji, izaziva glavni Takmičarski program. Koje filmove ćemo moći vidjeti ove godine?

– Ovogodišnji Takmičarski program, koji obilježava desetu godišnjicu, donosi devet filmova, najinovativnijih i najkvalitetnijih ostvarenja iz regije. Obilježit će ga filmovi generacije već afirmiranih autora, kao i debitanata na koje tek treba obratiti pažnju, a čak četiri filma iz ovogodišnje selekcije režirale su žene.

Program starta sa „Djecom“ Aide Begić, a iz Srbije nam dolazi politički triler, film „Ustanička ulica“ debitanta Miroslava Terzića. Iz Austrije su dva filma: „Na granici“ Floriana Flickra, koji će imati svjetsku premijeru u Sarajevu, i „Šta je ljubav“, pet priča rediteljice Rutha Mader.

 U selekciji su i tri filma iz Turske: debitantski film Emina Alpera „Iza brda“, „Glas moga oca“ reditelja Orhana Eskiköya i Zeynel Doğana, te rediteljski prvijenac Belmin Söylemez „Sadašnje vrijeme“.

Rumunski režiser Radu Jude se vraća u Sarajevo sa svojim drugim filmom, „Svi iz naše porodice“, a makedonska rediteljica Teona Mitevska predstavit će film „Žena koja je obrisala suze“.

Takmičarski program Festivala donosi kvalitetan i uzbudljiv pregled dešavanja u kinematografiji Jugoistočne Evrope, a od iduće godine obuhvatit će i Azerbejdžan, Moldaviju, Armeniju i Gruziju, što će dodatno obogatiti selekciju, ali i proširiti tržište na kojem djelujemo i tako dati još veći značaj regionalnom filmu.

 Drugačija slika o Bosni i Hercegovini

Kako i na koji način Sarajevo kao grad „prati“ Festival? Koliko se koristi mogućnost prezentiranja onog što može da ponudi – od znamenitosti do kulturnih sadržaja?

– Sarajevo Film Festival danas je prepoznat i kao razvojni projekat ne samo za grad Sarajevo već i za BiH. Trudimo se da na najbolji način promovišemo sve pozitivne vrijednosti koje ima grad Sarajevo i država Bosna i Hercegovina. Dakle, prije svega, SFF stvara jednu drugačiju sliku o BiH u konstelaciji vijesti koje dolaze iz naše zemlje. Također, Sarajevo Film Festival je dokazao da želi i može da bude jak faktor u razvoju bh. filmske industrije, koja se pokazala kao jedan od najboljih bh. proizvoda.

Dakle, događaj bilo koje vrste, koji u Sarajevu okupi više od 100.000 posjetilaca, ugosti impresivan broj svjetskih medija, zaposli veliki broj mladih ljudi, popuni kapacitete naših hotela, restorana, crpi ponude turističke zajednice, najbolji je promotor ne samo našeg grada već i cijele države i pokretač razvoja naše zemlje i u drugim oblastima. I to su njegova najveća snaga i značaj.

Međutim, Sarajevo Film Festival već odavno je prerastao kapacitete i strukturu koja prati grad. Prvenstveno mislim na prostorne kapacitete koji su nam neophodni za realizaciju programa. Iz godine u godinu veoma puno energije, vremena i novca trošimo samo na osposobljavanje određenih prostora, koji tokom godine imaju potpuno drugačiju namjenu, da bismo ih osposobili barem minimalno za potrebe festivala. To je samo jedan od primjera, a ima ih na desetine.

Mislim da je SFF jedini veliki evropski filmski festival koji se održava u gradu koji nema festivalski centar. Nadam se da će izgradnja takvog centra biti prioritet za aktuelnu vlast i resorna ministarstva, jer jasno je da će bez festivalskog centra dalje teško biti razvijati ne samo SFF već i druge festivale poput MESS-a, Jazz festivala i slično.

Bez festivalskog, odnosno kongresnog centra, nećemo u budućnosti imati priliku organizovati velike kongrese, samite i slično iz nekih drugih oblasti za koje danas u Evropi vlada veliko interesovanje. A to bi, zaista, bila velika šteta.

Izvor: Al Jazeera