Milion interno raseljenih osoba u BiH

Više od polovine izbjeglih i raseljenih osoba još se nije vratilo u svoje domove

Gotovo milion osoba je interno raseljeno u Bosni i Hercegovini.

Osim demografskih razaranja, rat je, također, radikalno promijenio situaciju u stambenom sektoru u Bosni i Hercegovini, uz djelomično ili potpuno uništenje blizu 460.000 stambenih jedinica, što čini više od polovine prijeratnog stambenog fonda, navodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovini povodom Svjetskog dana izbjeglica, 20. juna.

Suočena s ogromnim problemom raseljavanja u posljednje dvije decenije i 17 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina poduzima napore kako bi stvorila uvjete za pružanje zaštite izbjeglicama i raseljenim osobama.

Do sada je zabilježen povratak skoro 1,1 milion izbjeglih i interno raseljenih osoba, uključujući i gotovo pola miliona “manjinskih” povratnika, a više od 220.000 imovina vraćeno je prijeratnim vlasnicima i nositeljima stanarskih prava, što čini stopu provedbe imovinskih zakona od blizu 99 posto.

Uloženo 500 miliona eura

Zbog rezultata postignutih na ovom planu, Bosna i Hercegovina se smatra izuzetnim primjerom, ne samo u regiji nego i šire.

Kako bi se postigli ovi ciljevi, samo u razdoblju od 2003. do 2010. godine u sektor povratka u Bosni i Hercegovini uloženo je gotovo 500 miliona eura, od čega je blizu 200 miliona eura investirano u stambenu obnovu, a više od 250 miliona eura uloženo je u komplementarne mjere održivosti.

Više od polovine izbjeglih i raseljenih osoba još se nije vratilo u svoje domove, a procjenjuje se da izvan Bosne i Hercegovine trenutno boravi još otprilike 400.000 izbjeglih osoba iz perioda 1992-1995. godine.

Preduvjet trajne stabilnosti

Preostalo je više od 100.000 interno raseljenih osoba za koje je potrebno prioritetno pronaći trajna i održiva rješenja, a blizu 2.700 porodica još živi u kolektivnim oblicima zbrinjavanja u Bosni i Hercegovini i približno toliko u mjestima povratka živi bez električne energije.

U cilju rješavanja problema izbjeglica, interno raseljenih osoba i povratnika, Bosna i Hercegovina je, osim budžetskih i donatorskih sredstava, angažirala i značajna kreditna sredstva, jer cjelovita provedba Sporazuma o izbjeglicama i raseljenim osobama i dalje ostaje suštinsko pitanje i preduvjet trajne stabilnosti i mira ne samo u zemlji nego u čitavoj regiji.

Bosna i Hercegovina je po samom priznanju kao članica Ujedinjenih naroda (UN) u 1992. godini ratificirala Konvenciju o statusu izbjeglica iz 1951. godine, prateći Protokol iz 1967. godine.

Izvor: Agencije