BiH ‘izgubila’ 60.000 građana

Piše: Namik Alimajstorović

Prema procjenama Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, širom svijeta i na svim kontinentima živi više od 1,3 miliona bosanskohercegovačkih građana. Istovremeno, prema zvaničnim podacima, BiH je već “izgubila” oko 60.000 svojih građana koji su se ispisali iz njenog i uzeli državljanstva Njemačke, Austrije i Luksemburga. Građani su se odrekli bh. državljanstva u tim zemljama, jer su na to bili prisiljeni zakonima država u kojima sada žive, zbog rješavanja egzistencijalnih prilika i zbog neriješenog Zakona o državljanstvu BiH, s posebnim osvrtom na dvojno državljanstvo.

Od 2003. godine zahtjevi bh. iseljeništva nalaze se kod nadležnih organa, ali su, nažalost, samo neki, i to djelimično, realizirani.

Ciljevi SSDBiH su: organizaciono uvezivanje bh. udruženja u svijetu u općem interesu; razmjena informacija i ideja od interesa za iseljeništvo, lobiranje u centrima moći za ono što jeste i što bh. dijaspora doživljava kao svoj i interes BiH; koordiniranje i jedinstven nastup pri rješavanju pitanja od interesa za iseljeništvo pred organima i institucijama u BiH i inozemstvu; uspostavljanje trajnih veza s organima vlasti u BiH, posebno s Vijećem ministara i odgovarajućim ministarstvima, kao i s nevladinim organizacijama; stvaranje uvjeta za njegovanje i razvijanje bh. duhovne tradicije u dijaspori; njegovanje i prenošenje na mlade generacije i razvijanje bh. kulturološkog identiteta i svijesti o pripadnosti bh. iseljeništva; koordiniranje aktivnosti na ostvarenju kulturnih, humanitarnih, obrazovnih, privrednih, informativnih i drugih djelatnosti.

SSDBiH je do sada pokrenuo niz aktivnosti za rješavanje statusnih problema bh. dijaspore, od 2003. godine zahtjevi bh. iseljeništva nalaze se kod nadležnih organa, ali su, nažalost, samo neki, i to djelimično, realizirani. SSDBiH se godinama zalaže da bh. dijaspora bude popisana. Istovremeno, izražava nezadovoljstvo usvajanjem Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, budući da nije uzet u obzir stav dijaspore, odnosno što nije ispunjen nijedan od zahtjeva koje je SSDBiH uputio još u julu 2010. godine privremenoj Komisiji za izradu Nacrta zakona.

Posebna izborna jedinica

SSDBiH je odbacio prijedlog Parlamentarne radne grupe za izradu Nacrta zakona o popisu jer ne obuhvata popis bh. državljana u dijaspori, na čemu insistira; predlaže da se u radne grupe za pripremu novog prijedloga zakona o popisu uključe najmanje dva člana iz dijaspore; da se u samom zakonu o popisu ugradi odredba da najmanje jedan predstavnik bh. dijaspore bude uključen u centralni popisni biro; da se građani u dijaspori temeljito informiraju o predstojećem popisu stanovništva i njegovom značaju uopće. SSDBiH smatra da provođenjem usvojenog Zakona o popisu bh. dijaspora u najvećoj mjeri neće iz objektivnih razloga biti popisana. Nerealno je očekivati da će oko 1,3 miliona bh. građana širom svijeta biti u mogućnosti u vrijeme ekonomske krize uzeti godišnje odmore i biti u BiH u vrijeme popisa.

Šesti kongres od 1. do 3. juna

Šesti kongres SSDBiH bit će održan od 1. do 3. juna u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Blizu 120 delegata iz 20 zemalja, gdje je organizirana bh. dijaspora, raspravljat će o do sada urađenom i dogovoriti naredne korake.

U vezi sa Izbornim zakonom i načinom glasanja, SSDBiH traži: da bh. dijaspora bude posebna izborna jedinica i da u Parlamentarnoj skupštini BiH bude predstavnik iz dijaspore; da se, u skladu sa zakonom, omogući glasanje u bh. ambasadama i na drugim prigodnim mjestima, na način kako to predlažu ambasade u pojedinim zemljama; da se omogući glasanje putem pošte – kao alternativa za zemlje gdje BiH nema DKP ili za one koji zbog udaljenosti ili iz drugih razloga nisu u mogućnosti glasati u amabasadama i na drugim mjestima; da se pojednostavi način glasanja (da se izbace silne procedure oko registracije); da se izjednači aktivno i pasivno glasanje, da se uvede elektronski način glasanja; da se u Srebrenici glasa po Zakonu iz 2008. godine.

Time bi se pomoglo u rješavanju i izradi optimalnog izbornog zakona, koji će poslužiti i omogućiti svima koji žive u dijaspori da se svojim izlaskom na glasanje direktno uključe u kreiranje budućnosti svoje države. Bh. dijaspora mora imati svoju izbornu jedinicu, jer joj se na taj način omogućava da predlaže i bira svog kandidata, preko kojeg će dijaspora postati aktivan činilac u rješavanju svojih problema.

Problem dvojnog državljanstva

Registracija glasača je ozbiljan posao i ukoliko to državni organi shvate bit će sigurno više glasova iz dijaspore. Ukoliko to prepuste nekom drugom, odziv birača na izbore će i dalje  biti veoma slab. Primjera radi, 1996. godine predstavnici bh. ambasade iz Londona obišli su sve klubove i održali javne tribune, pa je zabilježeno oko 2.300 glasača prijavljenih za izbore u BiH. Nakon toga niko od zvaničnih organa više nije održavao slične skupove i danas iz Velike Britanije glasa svega 300 do 400 Bosanaca i Hercegovaca. Za sljedeće izbore stranke trebaju odraditi predizbornu kampanju i u dijaspori, pa mogu očekivati veće glasačko tijelo.

BiH je jedina zemlja u svijetu koja nema svoju maticu iseljnika i bh. dijaspora željno očekuje konačno donošenje zakona o matici iseljenika, kako bi ta značajna institucija počela raditi.

SSDBiH insistira da se što hitnije pristupi tehničkoj izmjeni Dejtonskog sporazuma, iz kojeg treba izbaciti ograničavajuću odredbu da “dvojno državljanstvo mogu imati građani BiH ukoliko država s tom zemljom ima potpisan bilateralni sporazum”. Do danas je bilateralni sporazum potpisan sa Srbijom, Crnom Gorom i Švedskom, a ispis iz bh. državljanstva traže samo Njemačka, Austrija i Luksemburg. SSDBiH traži da se u budući zakon stavi da dvojno državljanstvo mogu imati svi građani BiH ukoliko im zakon tih država to dozvoljava, te da sadrži odrednicu kako nijedan građanin BiH ne može izgubiti državljanstvo stečeno prirodnim putem – rođenjem u državi BiH.

BiH je jedina zemlja u svijetu koja nema svoju maticu iseljnika i bh. dijaspora željno očekuje konačno donošenje zakona o matici iseljenika, kako bi ta značajna institucija počela raditi. Prijedlog bh. dijaspore je da u budućoj matici rade i osobe iz bh. dijaspore, koje itekako poznaju stanje u bh. dijaspori. Neophodno je formirati ministarstvo za dijasporu, koje bi rješavalo brojne potrebe oko 1,3 miliona bh. građana u svijetu, budući da sada o potrebama dijaspore brinu čak tri ministarstva: za ljudska prava i izbjeglice; civilnih poslova; vanjskih poslova, plus entitetska ministarstva za obrazovanje i kulturu.

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i nužno ne predstavljaju uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera