Zakonom protiv novinarskih sloboda

Štampani mediji na jezicima manjina pred gašenjem (Al Jazeera)
Štampani mediji na jezicima manjina pred gašenjem (Al Jazeera)

Piše: Mustafa Balje

Na Kosovu egzistira skoro 90 radio i 21 televizijska stanica. Petnaest televizija emitira program na albanskom, pet na srpskom i po jedna na turskom, albanskom i bosanskom jeziku. U okviru Javnog servisa Radio-televizije Kosova, osim većinskog programa na albanskom, 15 do 20 posto emitira se na srpskom, bosanskom, turskom i romskom jeziku i ovaj medij je najmultijezičniji u regionu.

Čitaoci širom Kosova mogu izabrati jednu od osam dnevnih novina na albanskom, dok dnevne ili periodične štampe na drugim jezicima nema.

Skupština Kosova usvojila je 29. marta ove godine Nacrt zakona o javnom emitiranju, uključujući i amandman 6, koji je predložila Zastupnička grupa “6+”, a koji se odnosi na otvaranje trećeg kanala za ostale zajednice na Kosovu. U Nacrtu zakona piše da RTK čine jedan kanal na albanskom i jedan na srpskom, odnosno na bosanskom, turskom i romskom jeziku. Medijski radijski prostor je višejezičan, tako da skoro 50 stanica emitira na albanskom, 26 na srpskom, jedna dvojezično – na albanskom i srpskom, pet na bosanskom, dvije na turskom i jedna stanica na romskom jeziku.

Čitaoci širom Kosova mogu izabrati jednu od osam dnevnih novina na albanskom, dok dnevne ili periodične štampe na drugim jezicima nema. Iako ima nekoliko sedmičnih listova na bosanskom i turskom jeziku, ovi mediji su, zbog male čitalačke publike i nedovoljne finansijske podrške kosovskih institucija, pred gašenjem. U nekim od većih gradova, ali i u sjevernom dijelu Kosova može se naći i štampa zemalja u regionu.

Meta političkog pritiska

Prema zvaničnicima Asocijacije profesionalnih novinara Kosova, na medijskoj kosovskoj sceni radi blizu 600 novinara. Oni ističu da se pisani mediji nalaze u veoma teškoj situaciji.

“Ukupan tiraž svih osam dnevnih novina ne prelazi 35.000 primjeraka”, kaže Arben Ahmeti, šef Upravnog odbora AGPK-a.

Prema izvještaju Organizacije Jugoistočne Evrope za medije, SEEMO, mediji na albanskom i srpskom jeziku, koji se u većini suzdržavaju od jezika mržnje, uglavnom reflektiraju neriješena politička pitanja između Prištine i Beograda, dok medijska zajednica još uvijek nije uspjela doprinijeti albansko-srpskom pomirenju, jer se pitanje posmatra peralelno.

Medijsko tržište na Kosovu puno je elektronskih i pisanih medija koji jedva mogu odgovoriti ekonomskim izazovima. Njihova samoodrživost jedan je od većih problema, pa su zbog toga česta meta političkog pritiska.

Ukupan tiraž svih osam dnevnih novina ne prelazi 35.000 primjeraka.

“Zastrašivanje, verbalno vrijeđanje, ometanje prilikom praćenja određenog događaja i fizički napadi postali su svakodnevnica novinara. Ljudi se boje dati izjave pred kamerama i tako izraziti svoje stavove”, naglašava se u izvještaju SEEMO-a.

Novinar Refki Alija iz Prizrena smatra da je veoma teško doći do sagovornika kada se radi o nekim “problematičnim” temama.

“Sagovornik prvo kaže da bi mogao izgubiti posao ili neke druge beneficije, ako iznese svoj stav. Ovo su česte situacije, koje utječu i na same novinare, koji se vremenom zatvaraju u svojevrsnu samocenzuru”, kaže Alija.

Sada ih ne ubijaju

Prijetnje i pritisci dolaze od predstavnika političkih partija i zvaničnika Vlade, nerijetko od biznismena, predstavnika međunarodnih organizacija, sudova i drugih institucija.

“Način na koji vrše pritisak neki zvaničnici institucija je veoma sofisticiran. Obično to urade kada se objavi neka vijest, pozovu vas telefonom ili pošalju sms-poruku, rjeđe koriste internet… Najprije vam zaprijete da će vas tužiti zbog navodne pristrasnosti nekoj drugoj političkoj opciji, a kasnije na sve načine će pokušati da vas i korumpiraju”, kaže Amir Jakupi, glavni urednik web-portala info-ks.net.

Olivier Basile, predstavnik organizacije Reporteri bez granica (Reporters sans Frontieres), kaže da je trenutna situacija na Kosovu drugačija u odnosu na poslijeratni period, kada su novinari čak i ubijani.

Nastavlja se s ubijanjem slobodne riječi, prijeti se, ometa novinarima da obave svoj posao kada rade na temema o državnim resursima, borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. 

“Nastavlja se s ubijanjem slobodne riječi, prijeti se, ometa novinarima da obave svoj posao kada rade na temema o državnim resursima, borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. Kako se boriti protiv tih negativnih pojava kada se novinarima zabranjuje istraživačko novinarstvo, kada im se ne dozvoljava čak i prisustvo na konferencijama za medije u Skupštini”, ističe Basile.

Taj politički pritisak na Kosovu poprima sve više institucionalnu formu. To najbolje potvrđuje nedavno usvajanje Krivičnog zakona u Skupštini Kosova, koji, kako ističu novinari sa Kosova, guši slobodu izražavanja.

Lažovi u Skupštini

Tim povodom se 23. aprila u Prištini, ispred Skupštine Kosova, okupilo skoro 300 novinara svih pisanih i elektronskih medija i čelnici medijskih kuća na Kosovu, kako bi izrazili revolt zbog odredbi člana u novom Zakonu o krivičnom postupku, koji je usvojen tri dana ranije. Arben Ahmeti je nazvao lažovima one koji su obećali usvajanje zakona u predloženom obliku. Ovaj protest imao je za cilj suprostavljanje ovom zakonu, koji novinare tretira odgovornim za krivična djela i obavezuju ih da otkriju svoje izvore.

Imer Mushkolaj kaže da sporni članovi 37. i 38. Krivičnog zakona, ustvari, direktan pritisak na rad novinara.

“Pozvali smo predsjednicu Kosova Atifetu Jahjaga da taj zakon ne potpiše. Pisali smo i međunarodnim organizacijama koje se bave slobodom izražavanja i čekamo reakcije”, kazao je Mushkolaj i dodao da je ovakav zakon izglasan kako bi političari držali novinare u šaci.

Ako vam neko traži da kažete vaš izvor, onda vam niko više neće davati izjave. Time se ugoržava istraživačko novinarstvo i daje se prednost protokolarnom novinarstvu.

“To je cilj i Vlade i opozicije. I opozicija je glasala za, pošto i oni sutra kada dođu na vlast mogu vršiti pritisak na novinare”, naglašava on.

Novinarka Jeta Xhara iz BIRN-a bavi se istraživačkim novinarstvom. Ona ističe da izmjenom Krivičnog zakona vlast pokušava zaprijetiti novinarima zatvorom kako bi ometala istraživačke teme, dok Adriatik Kelmendi, glavni urednik Kohaviziona iz Prištine, smatra da se time ugrožava istraživačko novinarstvo.

“Ako vam neko traži da kažete vaš izvor, onda vam niko više neće davati izjave. Time se ugoržava istraživačko novinarstvo i daje se prednost protokolarnom novinarstvu”, kaže Kelmendi.

Ni cijenjen, ni plaćen

Teško stanje medija na Kosovu uzrokovano je i neradom međunarodne zajednice. Za razliku od ranijih godina kada je bilo dosta donacija u cilju podizanja kapaciteta nezavisnih medija, danas međunarodna zajednica, kako ističu novinari u izvještaju SEEMO-a, uglavnom favorizira državne institucije.

“Različite međunarodne agencije, koje su zakonski utemeljile funkcioniranje nezavisnih medija, trenutno su podrška institucijama, a ne pomotori slobode izražavanja”, naglašava se u izvještaju.

Da novinarski posao nije dobro plaćen na Kosovu svjedoče i sami novinari. Oni ističu da ovaj posao nije dobro plaćen jer, prije svega, nije cijenjen.

Novinari na Kosovu, prema izvještaju SEEMO-a, u prosjeku zarade 300 do 400 eura mjesečno. 

“Novinari na Kosovu slabo zarađuju. Od novinarstva se teško može živjeti. I ja svojoj djeci, s obzirom na sve okolnosti, ne preporučujem da se bave njime”, objašnjava Refki Alija, novinar iz Prizrena.

Novinari na Kosovu, prema izvještaju SEEMO-a, u prosjeku zarade 300 do 400 eura mjesečno. Ubrzani rast medija na Kosovu, političke promjene posljednjih decenija i podrška programa međunarodnih organizacija utjecali su na pojavu velikog broja medija, ujedno i novinara. Među novinarima ima, međutim, i onih koji se radije opredijele za posao u Vladi ili drugim institucijama. Među zastupnicima u Skupštini Kosova je i nekolicina koji su se do jučer bavili novinarskim poslom.

Dodatna činjenica koja utječe na loše finansijsko stanje kod kosovskih novinara jeste i ta što pisani i elektronski mediji imaju veoma oskudan marketing, malo se reklamira ili nedovoljno koriste servisne usluge medija od strane poduzetnika. Nakon usvajanja nekih zakonskih odredbi, koje ne dozvoljavaju Vladi Kosova da se oglašava u nezavisnim medijima, jedan je pisani medij zatvoren, dok ostali jedva kraj s krajem spajaju.

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i nužno ne predstavljaju uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Više iz rubrike TEME
POPULARNO