Četiri scenarija za eurosudbinu Grčke

Grčka balansira na ivici bankrota i narednih mjesec dana provest će u očekivanju novih parlamentarnih izbora, a neki ekonomisti smatraju da su dani Atine u eurozoni već “odbrojani” i da se treba ozbiljno pozabaviti posljedicama takvog razvoja događaja.

Mogućnost da Grčka napusti eurozonu već je ove sedmice dovela do velikog slabljenja zajedničke evropske valute i svjetskih tržišta akcija.

Analitičari u Atini ističu da predsjednik Grčke Carolos Papoulias nije uspio privoliti lidere partija, koje su gotovo podjednako podijeljene na pristalice i protivnike ispunjavanja obaveza Grčke prema svojim “spasiocima” iz Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), da formiraju koalicionu vladu. Na predstojećim novim izborima bi oni koji istupaju protiv sporazuma o spašavanju, a time posredno i protiv članstva zemlje u eurozoni, mogli odnijeti većinu.

Mogućnost da Grčka napusti eurozonu već je ove sedmice dovela do velikog slabljenja zajedničke evropske valute i svjetskih tržišta akcija, a političari i ekonomisti već uveliko računaju koliko će eurozonu koštati izlazak te njene članice. Prema procjeni ekonomskih analitičara, izlazak Grčke iz eurozone neminovno bi doveo do daljeg slabljenja vrijednosti eura i ta valuta bi se “srozala” na blizu 1,10 dolara, što je približno 18 centi niže nego sada.

Desetogodišnja depresija

Vijest o novim izborima u Grčkoj 17. juna oborila je vrijednost eura na najniži nivo za četiri mjeseca i zajednička valuta eurozone trenutno se razmjenjuje po kursu od 1,2770 dolara. Ekonomisti i analitičari već gotovo i ne sumnjaju da će se eurozona morati rastati s Grčkom ili obrnuto – Grčka s eurozonom. Sada već nije pitanje hoće li se to desiti, nego kako će se to desiti i kakve će biti posljedice.

Analitičar Wolfgang Munchau iz londonskog Financial Timesa predlaže četiri moguće varijante za budućnost Grčke – 10 godina depresije, ekonomski bankrot, odustajanje od svih sporazuma i neodložni izlazak iz eurozone.

U okviru prve varijante, desetogodišnje depresije, sve će se, prema mišljenju analitičara FT-a, odvijati prema planiranom scenariju – Vlada će provoditi reforme i smanjivati rashode u skladu sa zahtjevima EU-a i MMF-a. Grčka će se naći u recesiji i dužničkoj klopci, budući da će se potencijal njene ekonomije smanjivati brže od oporavka rasta.

Ekonomski bankrot

Mada bi to na papiru moglo biti uspješno u ekonomskom smislu, takva taktika će gotovo sigurno pretrpjeti neuspjeh i okončati se trijumfom radikalnih partija. Na taj način će Grčka, ispunjavajući programe EU-a i MMF-a, dobiti 10 godina depresije, neizbježni izlazak iz eurozone i vjerovatno rušenje demokratije, što je najgori od svih mogućih scenarija, piše FT.

Najbezbolnija varijanta je ekonomski bankrot.

Najbezbolnija varijanta je ekonomski bankrot, smatra Munchau. Prema tom scenariju, vlada Grčke bi štedjela i provodila reforme sve dok njen budžet, do isplata kamata na dug, ne dospije u suficit. Vlada bi zatim objavila bankrot ili bi, u krajnjem slučaju, počela pregovore s EU-om i MMF-om o izmjeni uvjeta o ukazivanju pomoći za spašavanje. Grčka bi u tom slučaju čak mogla i ostati u eurozoni, a njeni dugovi bi bili otpisani.

Treća varijanta predviđa da se Grčka odrekne svih postignutih sporazuma, na šta bi EU i MMF odgovorili prekidom finansiranja. Ako bi Grčka jednostrano izašla iz programa pomoći, čekao bi je bankrot po svim njenim dugovima, Vlada bi svejedno i dalje morala štedjeti, jer bi budžetski deficit ostao veliki, a ako bi pritom željela i dalje ostati u eurozoni, pitanje je bi li je druge članice mogle primorati da napusti monetarnu uniju.

‘Dobrovoljno’ tjeranje

U sporazumima EU-a nije precizno predviđena situacija kada se neka zemlja istjeruje iz zone eura. S tehničke tačke gledišta, Evropska centralna banka (ECB) bi mogla odlučiti da ne prihvata grčke obveznice kao bankarsku garanciju ili da odbaci molbu za hitno ulijevanje likvidnosti. Tada Grčka ne bi imala drugi izbor do da “dobrovoljno” napusti eurozonu.

Posljednja, četvrta varijanta predviđa neodložan izlazak iz zone eura. Ta zemlja bi objavila bankrot i napustila eurozonu u najskorije vrijeme. Njena konkurentnost bi u početku rasla, ali bi ubrzo sva dostignuća potonula u političku krizu. Evropu u slučaju izlaska Grčke iz eurozone, također, teško da čeka zavidna budućnost, uvjereni su analitičari.

Izlazak Grčke iz eurozone bi utjecao na svjetsku ekonomiju na isti način kao i bankrot američke investicione banke Lehman Brothers 2008. godine i mogao bi čak označiti početak nove Velike depresije.

Po izlasku Grčke iz euroregije počela bi se snižavati vrijednost evropskih aktiva i dužnici bi bili primorani rasprodati ih kako bi namirili dugove. Izlazak Grčke iz eurozone bi utjecao na svjetsku ekonomiju na isti način kao i bankrot američke investicione banke Lehman Brothers 2008. godine i mogao bi čak označiti početak nove Velike depresije.

Američka banka JPMorgan Chase ima tri scenarija ishoda grčke krize za euro. Prvi predviđa pobjedu partija centra i nastavak pregovora s EU-om, MMF-om i ECB-om (takozvanom trojkom). Euro bi u tom slučaju vrijedio 1,3 dolara. 

Prema drugom scenariju, Grčka bi odustala od obaveza po dugovima, ali bi pritom ostala u eurozoni. U tom slučaju bi kurs eura opao na 1,2 dolara, ali bi uporedo s oporavkom ekonomije eurozone rastao. Treći scenarij predviđa izlazak Grčke iz zone eura. Tada bi jedan euro vrijedio svega 1,1 dolar i investitori bi ubrzano počeli povlačiti kapital iz evropske ekonomije.

Izvor: Agencije