Smrtnost u BiH od raka veća nego u svijetu

Obilježavanjem mjeseca marta – mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva putem kampanje “Hoćeš li mi obećati?” i “Narcisom protiv raka dojke”, u srijedu je u Sarajevu bh. građanima ukazana važnost rane dijagnostike raka.

U ime Udruženja onkologa Bosne i Hercegovine, mr. dr. sci. Maja Banjin kazala je da su rak debelog crijeva i karcinom dojke najčešće zloćudne bolesti među stanovništvom razvijenog svijeta i ujedno vodeći uzročnici smrti.

“Stepen smrtnosti dosta je veći u Bosni i Hercegovini nego u drugim zemljama svijeta te građani moraju znati da se radi o izlječivoj bolesti. Ako bi se otkrila bolest u ranom stadiju, nakon pet godina 90 posto pacijenata bilo bi živo. Kada se bolest otkrije u uznapredovanom stadiju, prosjek preživljenja je manji od 10 posto, kaže Banjin.

Jedna trećina malignih oboljenja u svijetu bi se spriječila ukoliko bi se provela dobra prevencija.

Prevencija i edukacija

“Dobra prevencija znači edukaciju od obdaništa, što podrazumijeva da je odgovornost na vaspitačima, učiteljima, roditeljima, a zatim i na medijima. Ako bismo u ranom djetinjstvu ljude u Bosni i Hercegovini mogli naučiti zdravom načinu življenja, onda bismo za 20 ili 30 godina mogli imati zdraviju naciju. To je projekt na kojem treba raditi. Posmatrajući koliko se potroši u onkologiji, to je projekt koji najmanje košta, a daje najbolje rezultate”, istakla je Banjin.

Kod sekundarne prevencije odgovorne su zdravstvene institucije, koje trebaju organizirati programe ranog detektiranja bolesti.

‘Nemamo dovoljan broj gastroenterologa koji će napraviti kolonoskopije, onoliko koliko bi to protokoli zahtijevali’, kaže Maja Banjin.

Također, ističe Banjin, mora postojati multidisciplinarni tim, koji zahtijeva više ljekara različitih specijalnosti i strogo educiranih da se bave malignim oboljenjima.

“Nemamo dovoljan broj gastroenterologa koji će napraviti kolonoskopije, onoliko koliko bi to protokoli zahtijevali. Općenito nemamo dovoljno dobro organiziranu dijagnostičku proceduru u Bosni i Hercegovinu, zbog čega su velike liste čekanja ljudi koji trebaju biti pregledani, bez obzira  na to što su ih ljekari primarne zdravstvene zaštite uputili”, kaže Banjin.

Naglašava da je onkologija skupa grane medicine te, ma koliko grubo zvučalo, zdravlje ima svoju cijenu.

Tu cijenu, ističe, često plaćaju i mnogo bogatije zemlje nego što je Bosna i Hercegovina.

Pomoćnica federalnog ministra zdravstva i rukovoditeljica sektora za javno zdravlje, monitoring i evaluaciju Aida Pilav podsjetila je da je strategija Ministarstva zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine u protekloj godini za prevenciju, tretman i kontrolu malignih oboljenja u Federaciji od 2012. do 2020. godine pripremana i da je usvojena od Vlade Federacije, a na narednoj sjednici Doma naroda federalnog Parlamenta bit će zvanično usvojena.

Faktori rizika

“To je prvi put nakon 20 godina u Bosni i Hercegovini da imamo sveobuhvatnu strategiju za prevenciju, tretman i kontrolu malignih oboljenja. Izloženim smjernicama akcionog plana za narednih osam godina očekujemo da radimo multisektorski, obuhvatajući sve nivoe zaštite, rekla je Pilav.

Ukazala je na podatke faktora rizika, koji utječu na razvoj hroničnih oboljenja, prvenstveno karcinoma debelog crijeva i raka dojke.

Oko 40 posto odraslog stanovništva u Federaciji BiH puši, oko 70 posto ih je fizički neaktivno i oko 40 posto ih  ima nepravilne navike ishrane.

“Podaci populacionih istraživanja kažu da oko 40 posto odraslog stanovništva u Federasciji puši, oko 70 posto ih je fizički neaktivno i oko 40 posto ih  ima nepravilne navike ishrane, što su osnovni faktori rizika u razvoju ovih oboljenja. Naše aktivnosti trebaju biti usmjerene u borbi protiv ovih rizika”, zaključila je Pilav, pozivajući sve vladine i nevladine sektore da se priključe ovoj borbi primarne prevencije.

Predsjednica Udruženja Renesansa Spomenka Hadžić najavila je da će u subotu ispred sarajevske Katedrale biti obilježen “Dan narcisa”, odnosno cvijeta koji simbolizira borbu protiv karcinoma dojke.

Izvor: Agencije