Vojnom saradnjom do manjeg budžeta

Ekonomska kriza ponovo je potaknula raspravu o potrebi Evropljana da vojno sarađuju kako bi nadomjestili smanjenje vojnog budžeta i djelomično povlačenje Amerikanaca, ali čini se da će postojeće teškoće biti teško savladati.

“Razdioba”, “solidarnost” i “saradnja” riječi su koje su ovog vikenda najčešće izgovarali evropski i američki čelnici okupljeni na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu.

U Evropskoj uniji su ukupni vojni troškovi pali na oko 180 milijardi eura.

“Saveznici će produbiti saradnju sljedećih godina. To je jedino rješenje, budući da se sve zemlje sučeljavaju s ekonomskim teškoćama i moraju smanjiti vojne izdatke”, rekao je generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

To se smanjenje u 2011. godini dodatno ubrzalo u Evropskoj uniji (EU), gdje su ukupni vojni troškovi pali na oko 180 milijardi eura, po procjeni, a prije pet godina su iznosili više od 200 milijardi eura.

Tome se pridodaje utjecaj novih strateških prioriteta SAD-a, koji će povući dvije od svoje četiri brigade na Starom kontinentu.

Dva programa saradnje

U tom smislu pokrenuta su dva programa za promicanje saradnje: NATO-ov “Smart defense” (Pametna odbrana) i EU “Pooling and sharing” (Udruživanje i razmjena).

Prvi se prometnuo u poznati slogan Sjevernoatlantskog saveza koji želi sačuvati jedinstvo svojih 28 članica 20 godina nakon Hladnog rata, u kojemu je nastao.

Inicijativa EU, pokrenuta bez puno buke, polazi od činjenice da “evropske zemlje moraju više paziti kako se troši novac namijenjen u vojne svrhe”, rekla je Claude-France Arnould, direktorica Evropske odbrambene agencije.

No, saradnju na vojnom polju uglavnom otežava “strah od gubitka suvereniteta i slobode djelovanja, koji se može prevladati samo jakim povjerenjem između zemalja”, rekao je britanski ministar odbrane Philip Hammond.

Primjer za to je rat u Libiji.

‘Razmišljajte nasitno’

Premda ga je vodio NATO, vojna operacija oslanjala se na kapacitete tek nekoliko zemalja, SAD je ograničio svoje učešće, a Njemačka je odbila sudjelovati, zbog čega se javio problem korištenja aviona-radara Awacs stacioniranih na njenom području.

Francois Heisbourg, predsjednik Međunarodnog instituta za strateško istraživanje (IISS), misli da “ove projekte treba poduprijeti ne zanoseći se iluzijama, jer su ograničenja brojna”.

Saradnja između dviju ili triju zemalja je djelotvornija od multilateralnih programa, koji su nerijetko haotični.

Jedno od njih je blokada Britanaca, koji su skloniji NATO-u nego evropskoj odbrani.

“Razmišljati o evropskoj odbrani bez Velike Britanije je kao da razgovaramo o zajedničkoj valuti bez Njemačke”, istakao je Heisbourg.
I izvršni direktor Airbusa Thomas Enders izrazio je sumnju u takve inicijative, o kojima se razgovaralo i prije 20 godina.

“Razmišljajte nasitno!”, upozorio je u Minhenu, pozivajući čelnike da daju prednost saradnji između dviju ili triju zemalja, koja je djelotvornija od “multilateralnih programa, koji su nerijetko haotični”.

Izvor: Agencije