Virtuelno naslijeđe preminulih
Pokretnu i nepokretnu imovinu po zakonu nasljeđuju ili najbliži srodnici ili oni odabrani testamentom.
No, šta se dešava sa virtuelnim vlasništvom preminulog?
Kako je izvijestio reporter Al Jazeere Marko Pavlović, u Bosni i Hercegovini, autorskim djelom smatra se svaki oblik pisanog djela koji je individualna duhovna tvorevina jednog autora.
Prema ovom zakonu, ona ne samo da pripadaju autoru za života, već i 70 godina nakon njegove smrti, ali ako su ova djela u elektronskoj formi, tu nastaju prepreke.
Elektronski memoari
Peđa Kazazović, grafički dizajner i muzičar, želi da njegov trag na profilima društvenih mreža ostane iza njega kao neka vrsta elektronskih memoara savremenog čovjeka, ali je za svoj inbox elektronske pošte siguran da želi da ostane samo njegovo vlasništvo.
„Ja sve svoje podatke štitim dugim passwordima …tako da ne vjerujem da će iko poslije moje smrti imati pristup tim accountima i tim sadržajima koji se nalaze u inboxu i koji su zacijelo privatni“, rekao je Kazazović za Al Jazeeru.
„Bilo koje korištenje tog accounta, osim u lične svrhe, odnosno pokojnikove, je prilično pogrešno i na neki način nemoralno“.
Advokatica Mirna Lalić kaže da je zakon o nasljeđivanju donesen mnogo prije nego što je se masovno počeo koristiti Internet.
„Zbilja nema nikakve definicije ili nekog nagovještavanja šta bi trebalo da se desi sa nekim digitalnim sadržajem“, rekla je Lalić za Al Jazeeru.
Nepoznata teritorija
Kako je izvijestio Pavlović, u novoformiranoj Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH i sami su svjesni da koračaju po nepoznatoj teritoriji.
„Ako čak i njihove kolege iz mnogo razvijenih agencija ovog tipa u inostrantvu nemaju zacementirane propise u ovoj oblasti – ni njima samima ne ostavlja previše prostora za manevar“, kazao je on.
Zdravko Logor iz Agencije rekao je za Al Jazeeru da se nada da će novim zakonima biti propisano i da se lični podaci umrlih na neki način mogu izbrisati po službenoj dužnosti ili po zahtjevu nasljednika.
Međutim, Lalić tvrdi da bi bilo teško da „lokalni sud može da odluči šta se dešava sa digitalnim sadržajem koji je pohranjen u nekoj drugoj zemlji“.
Damir Zekić, informatički stručnjak i dopisnik Info Magazina kazao je da svaki email provider ima svoje uvjete korištenja i politiku privatnosti, ali da mogu izdati određene podatke po zahtjevima vlada i biti predmet tužbi ukoliko se naruši privatnost.
On je kazao da se korisnici emaila za života mogu zaštiti ostavljanjem lozinki za svoj email račun svojim nasljednicima u sefu ili putem advokata.
„To opet donekle šteti pravila korištenja, ali to je siva zona“, kazao je Zekić.
Izvor: Al Jazeera