Različiti životni uvjeti Roma u Hrvatskoj

Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 30.000 Roma, a više od polovine romske djece nije obrazovano. Evropska unija je zbog toga prihvatila smjernice, koje se obavezala provoditi i Hrvatska, a čiji je cilj da svi završe barem osnovnu školu.

Novinarka Al Jazeere Martina Kiseljak posjetila je zagrebačko romsko naselje Vrtni put gdje je razgovarala sa Atifom Šečićem, koji sa suprugom i 10 djece živi u baraci.

“Povučemo spužvice dole i tako spavamo. K'o sardine”, objasnio je Šečić.

Bez vode i struje

Njegova supruga Ismeta navodi da nemaju ni vode, ni struje.

“Troje djece školujemo. Idu u školu nemaju se gdje okupati, nemaju se gdje prati. U koritu ih kupam da bi išli u školu”, kaže ona.

Jedini izvor vode je na smetljištu. Ne znaju je li ispravna, ali druge nemaju, pa je koriste i za piće.

U naselju kartona ljeti im je vruće, dok se zimi smrzavaju.

“Neko se žali u stanovima kako im je hladno, a kako je nama što smo tu”, požalila se stanovnica naselja Elibasade.

Kako kaže naša novinarka, u barakama u romskom naselju Vrtni put živi oko 100 osoba, od toga je 70 djece.

„Nemaju nikakvih uvjeta, svi, kažu, žive kao u 15. stoljeću“, rekla je Kiseljak, koja je također posjetila i romsko naselje Orehovica u Međimurju, gdje je situacija puno drugačija.

Sredstva EU

Sredstvima iz fonda Evropske unije, u iznosu od milion eura, u naselju Orehovica se radi struja, voda i asfalt.

“Sve su kuće u naselju sagrađene bespravno. Cijelo naselje bila je jedna ulica i sve su kuće imale isti broj, Dravska 17. No, u posljednjih godinu dana naselje je legalizirano, i svaka je kuća dobila svoj broj. Bio je to osnovni uvjet da bi općina Orehovica za izgradnju infrastrukture u romskom naselju dobila novac iz fonda Europske unije”, kaže reporterka Al Jazeere.

Bagere je usporio snijeg, ali svi u Orehovici jedva čekaju da radovi završe.

“Borimo se, radimo, nekako. Svaki za sebe hoće nešto dobro i lijepo. Za djecu, i sve”, rekla je Slađana, stanovnica naselja.  

Integracija Roma

Općinsku školu pohađa 300 djece, od čega su polovina Romi.

“Dalje bih željela u Ekonomsku ići. Ocjene su mi četiri. Dobro, trudim se da bude pet”, rekla je Magdalena, učenica osmog razreda.  

Broj romske djece koja se školuju je u porastu. Predrasuda je, pogotovo u razvijenim krajevima poput Međimurja, sve manje, ali oko integracije Roma još je mnogo posla.

“Temeljni cilj EU je da do 2020. sva djeca završe osnovnu školu. Normalno, budući da smo mi dio te strategije i naši ciljevi su isti”, navodi Branko Sočanac, v.d. predstojnik Ureda za nacionalne manjine.

Da bi romska djeca mogla ići u školu, treba im osigurati barem osnovno, a to je da imaju gdje napisati zadaću. U mnogim zagrebačkim romskim naseljima to je još neka daleka budućnost.

„U Međimurju, pak, mali Romi uključeni su i u predškolski program“, kaže Kiseljak.

Izvor: Al Jazeera