Amerikanci se povlače sa kineskog tržišta

Najstarija specijalna ekonomska zona u Kini nalazi se u Šenženu (AFP)

Politika kontrole nataliteta u Kini rezultirala je neočekivanim deficitom radne snage, što se odrazilo na rast zarada i povlačenje američkih kompanija sa kineskog tržišta.

Gradske vlasti Pekinga su od 1. januara ove godine povećale 8,6 posto minimalnu zaradu, a taj primjer slijedila je i najstarija specijalna ekonomska zona u Kini, Šenžen, u kojoj je od 1. februara zabranjeno da najniža plata (za najjednostavnije poslove) bude ispod 1.500 juana mjesečno (185 eura), prenosi Detsche Wlle.

Ovo je tek jedan primjer koji potvrđuje očigledan trend – u Kini zarade nezadrživo rastu, a prema podacima kineskog ministarstva za rad i socijalno osiguranje, samo u 2011. godni plate su u zemlji u prosjeku povećane 20 posto.

Osnovni razlog za rast zarada je rastući deficit radne snage, ističe ekpert za tržište rada Instituta za savremena istraživanja u Šenženu Lu Kajmin.

U Kini zarade nezadrživo rastu, a samo u 2011. godni plate su u zemlji u prosjeku povećane 20 posto.

“Od 2004. godine osnovu ekonomski aktivnog stanovništva čine rođeni poslije 1980. godine, a zapažamo da se, zbog politike kontrole nataliteta, broj radnih ljudi smanjuje”, kaže ovaj kineski ekspert.

Manjak radne snage najbolnije su osjetili sektori koji koriste niskoplaćenu radnu snagu, tako da je sve više tekstilnih fabrika i preduzeća za proizvodnju igračaka prinuđeno preseliti proizvodnju iz Kine u Vijetnam, Kambodžu ili Bangladeš.

Dva politička cilja

Period kada je Kina bila najveća zemlja s jeftinom radnom snagom je definitivno prošao, i to ne samo zbog manjka radne snage, već i zbog rasta zarada, koji aktivno podstiče rukovodstvo zemlje.

Sve bolja saradnja Kine i Njemačke [AFP/Getty]

“Ukolko su kvalificirani kadrovi, osposobljeni za proizvodnju visokotehnološke robe, nije jednostavno obustaviti produkciju i pokrenuti je na nekoj drugoj lokaciji”, istakla je njemački ekspert.

Rast plata u Kini za strane kompanije ima i svoju pozitivnu stranu, s obzirom da povećava kupovnu sposobnost Kineza i povećava privlačnost domaćeg tržišta.

Bivši proizvođači sve češće postaju kupci.

Povratak američkih firmi u SAD zato ne znači i automatsko zatvaranje njihovih proizvodnih kapaciteta u Kini, napominje Harold Sirkin iz BCG-a.

Ove fabrike će jednostavno ubuduće raditi za azijsko tržište, s obzirom da će se roba za sjevernoameričko od sada sve čečšće izrađivati na teritoriji SAD-a.

Izvor: Agencije