Tri scenarija američke finansijske drame

Piše: Ivica Puljić
Predsjednik Obama i kongresni čelnici složili su se da pokušaju još jednom spriječiti da Sjedinjene Države uđu u takozvanu “fiskalnu liticu”, odnosno budžetski problem koji bi zemlju mogao dovesti do nove recesije.
Tri dana pred Novu godinu Amerikanci nisu dobili dugo očekivani poklon – dogovor između republikanaca i demokrata oko proračunskog prijedloga.
Pokušali jesu i objavili da su imali “dobar i konstruktivan” dijalog u Bijeloj kući koji budi “umjeren optimizam”. Sada se loptica prebacuje na Senat i dva stranačka čelnika.
Pomoć za dva miliona nezaposlenih
Barack Obama, predsjednik SAD, kaže:
“Ukoliko dvojica čelnika u Senatu ne postignu dogovor očekujem da zakonski prijedlog bude stavljen na glasovanje. Zatražio sam od senator Reida da to učini kako bi bili sigurni da se neće povećati porezi američkoj srednoj klasi, da pomoć za dva milijuna neuposlenih bude na raspolaganju te da se uspostavi temelji za daljnje smanjenje deficit. Time se treba u novoj godini osigurati ekonomski rast. Ne smijemo dopustiti da propustimo krajnji rok”.
Dakle, fokus je sada na Senatu gdje će čelnik demokratske većine Harry Reid i vodeći republikanac u tom domu američkog Kongresa, Mitch McConnell, pokušati do kraja godine doći do sporazuma koji će biti odobren u Zastupničkom domu kojeg kontroliraju republikanci. Analitičari kažu da postoje tri scenarija:
Kongres i Bijela kuća mogu doći do takozvanog malog plana kojeg stručnjaci nazivaju “krpljenjem”. Bricklin Dwyer, ekonimista BNP Paribas, smatra:
“Krpljenje neće donijeti nikakvu sigurnost nakon što prođe šest mjeseci. To znači da možemo imati privremene mjere koje će pomoći neuposlenima da dobiju beneficije. To je sve privremenog karatkera što neće ohrabriti investitore na nova ulaganja, jer uvijek će se postavljati pitanje – što će biti s porezima na kraju godine”?
Ta je nesigurnost već uzela danak kada su povjerenje potrošaća i potrošnja u pitanju.
Brian Kessler, ekonomski analitičar, govori:
“Fiskalna litica će izgledati više kao fiskalna padina i to je nešto što će startati postepeno. Vjerojatno je taj process već otpočeo u postepenim fazama koje će se odvijati u idućih mjesec ili dva”.
Posljednji scenario je nepostizanje nikakvog sporazuma. Porezi će se povećati za sve građane, a Kongres bi tada mogao usvojiti zakonsku odredbu kojom će se idući mjesec porezne stope retroaktivno vratiti na staro stanje.
To će biti nepovoljno po male businesse koji upošljavaju polovicu ukupne radne snage u privatnom sektoru.
“Operativni sustavi nisu uspostavljeni tako da se mogu nositi s takvim kretanjima u poreznim stopama. Zato možemo imati veliku zbrku u kojoj će oslabiti povjerenje potrošača, dok će potrošnja opasti ako se porezi povećaju. Sve će to ograničiti mogućnosti građana da podignu zajmove ili idu u kupovinu”, podvlači Bricklin Dwyer.
Doduše, analitičari još ne vjeruju da neće doći do sporazuma.
Marc Chandler, ekonomski analitičar, kaže:
“Ukoliko doista dođe do fiskalne litice to može odvesti američko gospodarstvo u recesiju, osobito u prvoj polovici godine”.
Šta traže republikanci
Sada slijede naporni razgovori vođa dvije stranke u Senatu, a neće izostati ni kontakti između Bijele kuće i Kongresa.
Procurila je informacija da republikanci traže da se godine odlaska u mirovinu sa 65 podignu na 67 ili čak na 68 godina starosti što, barem do sada, predsjednik Obama nije želio ni čuti.
Ali, zato svi, od Bijele kuće do Kongresa, čuju sve glasnije pitanje američkih građana – zašto se opet čekalo do posljednjeg trenutka i zašto su Amerikanci ponovno taoci vlastitih političara?
Izvor: Al Jazeera