Najteža utakmica sarajevskih studenata
Broj studenata u Bosni i Hercegovini u posljednjih pet godina povećan je za oko 25.000, na gotovo 110.000. Sve više njih nakon završetka studija ostaje na birou za zapošljavanje.
Glavni krivac je nepovoljna ekonomska situacija, ali još jedan veliki problem predstavlja nedovoljna povezanost obrazovnog sektora i tržišta rada.
Ovo je Ekonomski fakultet u Sarajevu i prvi izbor studenata. Razlog je očigledan – diploma Ekonomskog fakulteta znači i natprosječna plata.
No, prema podacima biroa za zapošljavanje, upravo ti studenti čine najveći broj nezaposlenih, izvještava iz Sarajeva reporter Al Jazeere Emir Nuhanović.
Nina Branković, ekspert za tržište rada i obrazovanja, u svom doktorskom radu istraživala je upravo taj fenomen. Definirala je dva ključna problema – broj i sadržaj.
Zaključila je da kvalifikacije, odnosno vještine i znanja koje studenti dobijaju na određenim fakultetima, ne odgovaraju potrebama tržišta rada.
Gdje želim biti?
“Saradnja između visokog obrazovanja i generalno obrazovnog sektora u Bosni i Hercegovini i tržišta rada je na nezadovoljavajućem nivou. To se prvenstveno može sumirati kroz dva osnovna problema – broj studenata koji izlaze na tržište rada s određenim kvalifikacijama, koji nije prilagođen kvalifikacijama koje tržište rada traži. To je na neki način letargija sistema. U principu, niko se ne trudi dovoljno da bi se napravile neke ključne promjene”, rekla je Nina Branković.
Jedan poslodavac odlučio je uzeti stvar u svoje ruke.
“Mnogi studenti sebi postavljaju upravo ovo pitanje – ‘Gdje želim biti?’. Situacija na tržištu rada je daleko od idealne, ali ova kompanija kroz sistem interne edukacije studentima nudi jednu kvalitetnu opciju”, izvještava Nuhanović.
Opcija je da studenti prođu kroz kompletno poslovanje ASA grupacije i upoznaju se s najnovijim trendovima u automobilskoj industriji i ostalim sektorima u kojima ova kompanija djeluje.
“Želimo blagovremeno pripremiti naše potencijale, naše buduće zaposlenike i dati im neka specifična znanja koja ne mogu dobiti na današnjim univerzitetima, bilo da su državni, bilo da su privatni, a to su specifična znanja iz automobilske industrije”, rekla je Suzana Tihi Babić, menadžerica za ljudske resurse u ASA grupaciji.
Konkurentska prednost
Studenti će kroz ovakav vid edukacije steći konkurentsku prednost jednom kad se nađu na tržištu rada.
Također, kako kaže student ekonomije Emir Kurtović, imali su priliku da kroz praksu steknu stvarnu sliku o tome kako jedno preduzeće funkcionira.
“Ovo je od velikog značaja za nas, jer imamo primjer preduzeća, odnosno grupacije, koje ima tako složenu organizacionu strukturu koja je rijetkost u Bosni i Hercegovini. Tako da imamo uvid kako se na težim primjerima ostvaruje komunikacija, pozitivan finansijski rezultat odnosno pozitivno poslovanje”, kaže Kurtović.
Certifikati koje su ovi studenti dobili nakon završenog kursa im ne garantiraju posao u ASA grupaciji, iako je nekoliko polaznika prethodnih kurseva kasnije dobilo posao u ovoj kompaniji.
Ali, na jednoj od najtežih utakmica u njihovim životima, onoj na tržištu rada, certifikat u ruci im daje blagu prednost u odnosu na konkurenciju.
Izvor: Al Jazeera