Opasna hrana na policama bh. trgovina

U zadnjoj deceniji i po u BiH je prisutna bojazan kod građana u kvalitet hrane koju jedu (Al Jazeera)

Piše: Saida Mustajbegović

Afera tunjevina dva puta u 14 mjeseci uvezena je iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu – u aprilu prošle godine i prije nekoliko dana. U oba slučaja nadležne službe u susjednoj državi otkrile su da je neodgovarajuće kvalitete za tamošnje tržište, a nakon toga postavilo bi se pitanje da li se ista roba nalazi i na tržištu Bosne i Hercegovine. Ubrzo bi uslijedio odgovor domaćih vlasti: spornog proizvoda ima u Bosni i Hercegovini, istog brenda, datuma proizvodnje… ali je uredu.

“Afere kojima svjedočimo upućuju na to da sumnjamo u korupciju posredstvom uticaja uvozničkih lobija, ali i u ozbiljnost naših institucija,” kazao je Igor Gavran, analitičar Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Uvezene afere

Međunarodna razmjena

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u posljednje tri godine, brojke koje oslikavaju međunarodnu razmjenu agroindustrijskih proizvoda sljedeće su:

– u 2011. godinu izvezena vrijednost robe iznosila je 621.4449.993,62 KM, a uvezeno je  iznosu 2.744.095.535,72 KM;
– u 2010. godini izvezena je roba u vrijednosti 563.916.315,06 KM, a uvezeno je 2.467.210.344,30 KM vrijednosti robe;
– u 2009. godini vrijednost izvezene robe iznosila je 466.003.470,27 KM, a uvezene 2.366.347.002,72 KM.

Navedeni primjeri su samo jedna od mnogo ilustracija u zadnjoj deceniji da su se desile desetine “uvezenih afera”, od onih iz Evropske unije do zemlja nastalih raspadom Jugoslavije. Gavran je podsjetio na slovensko mlijeko s antibiotikom, sokove iz Srbije… Ti proizvodi nisu bili dobri za domaće tržište, Srbiju i Sloveniju, ali u Bosni i Hercegovini u njima nije otkriveno ništa sporno.

Nadalje je obrazložio: “Kada se su se pojavili antibiotici u slovenskom mlijeku, naši nadležni predstavnici više su se potrudili da zaštite sporno mlijeko nego domaće stanovništvo od istog, dok druge države jedva dočekaju da se pojavi i najmanja sumnja da ograniče uvoz nekog proizvoda zemlje matice.”

Admir Kapo, predsjednik udruženja Kupujmo i koristimo domaće kvalitetno proizvedeno u Bosni i Hercegovini, kaže da “kada afera krene negdje drugo, tada mi reagiramo, jer shvatamo da je taj proizvod i kod nas. Mislim, kada bi se temeljito kod nas sve pročešljalo, našli bismo svašta.”

Carine i laboratorije

Upućeni se slažu da su dva faktora najbitnija za kontrolu uvoza hrane: carine i laboratorije u kojima se uzorci hrane ispituju.

Korupcija

Centar za istraživačko novinarstvo izdao je publikaciju “Suzbijanje korupcije u Bosni i Hercegovini 2001-2011” gdje stoji da su carinski organi i njihovi uposlenici na drugoj poziciji, odmah nakon policije, kao najkorumpiranija institucija, odnosno profesija u BiH.

Međutim, treba uzeti u obzir da je stvarna umiješanost carinskih organa u korupciji puno niža među građanima, jer se prvenstveno odnosi na preduzeća.

Direktor Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine Sejad Mačkić objašnjava da su jedini relevantan pokazatelj na osnovu kojeg se može govoriti o zdravstvenoj ispravnosti hrane rezultati laboratorijskih analiza hrane. Dok prvi čovjek Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine Zijad Džemić tvrdi da u Bosni i Hercegovini ne postoje laboratorije koje u potpunosti mogu ispitati proizvode. I da, bez obzira na to što propisi to nalažu, u većini laboratorija oprema se ne kalibrira u ovoj instituciji, koja za to jedina u Bosni i Hercegovini ima nadležnost i licencu.

“Evropski proizvođači znaju za nedostatke naših laboratorija da ispita grešku, a izvoz robe u Bosnu i Hercegovinu prilagođavaju našim slabostima”, objasnio je Džemić.

Poznati proizvođači

Stručnjaci Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine preporučuju da se kupuju proizvodi poznatih proizvođača, jer je sve drugo vrlo rizično. Činjenica je i da su predstavnici Evropske unije nekoliko puta zadnjih mjeseci sugerirali da nisu zadovoljni na koji se način kontrolira hrana u ovdašnjim laboratorijima te propisima koji tu oblast uređuju, a pritom nisu usklađeni s evropskim.

Analize

Na osnovu podataka o laboratorijskim analizama hrane, koje Agencija u saradnji sa nadležnim laboratorijama prikuplja, obrađuje i analizira u svrhu procjene rizika porijeklom iz hrane, u 2011. godini je u Bosni i Hercegovini ukupno uzeto 127.666 uzoraka hrane, pri čemu je urađeno 141.641 analiza od čega je bilo 5.872 ili 4,6  posto neodgovarajućih uzoraka, odnosno 4,15 posto analiza. Navedeni rezultati su približno isti kao u zemljama okruženja i zemljama Evropske unije, koje vrše procjenu rizika.

U Delegaciji EU-a u Bosni i Hercegovini kažu da ne postoji mogućnost tranzicijskog perioda za Bosnu i Hercegovinu. Iz puno dobrih razloga, zahtjevi EU-a u pogledu sigurnosti hrane su striktni i zato se ne mogu praviti izuzeci. Za Bosnu i Hercegovinu to znači da treba ubrzati proces prilagođavanja sistemu EU-a kako ne bi izgubila svoje trgovinske kapacitete.

EU je spremna podržati zemlju u njenim naporima kroz ciljanu tehničku pomoć prije i nakon pristupanja Hrvatske EU-u.

Bojazan građana

Gavran je mišljenja da čelnici institucija za kontrolu hrane kada se dobije neka kritika i dovede u pitanje sistem kontrole u Bosni i Hercegovini reagiraju na način iz kojeg se zaključuje da više brinu o svom reizboru nego funkcioniranju samo institucije.

“U javnosti se vole hvaliti kako je sve dobro i savršeno, a zanemaruju činjenicu da ako je neki proizvod provjeren u neakreditiranim laboratorijama i po pravilnicima neusklađenim s EU-om formalno ništa ne znače”, istakao je on.

Osigurana sredstva

U Delegaciji Europske unije u BiH  kažu da EU podržava proces pribavljanjem opreme i prethodnom obukom osoblja laboratorija u vezi sa metodama ispitivanja.

Blizu 1,5 milion eura osigurano je ili se već koristi za pribavljanje laboratorijske opreme za kontrolu hrane, veterinarstva i fitosanitarni nadzor.

U nevladinoj organizaciji Transparency International Bosne i Hercegovine, koja se bavi slučajevima korupcije, kažu da konkretno za uvoz hrane nemaju podataka. Jedan od razloga je i to što u tim slučajevima nije riječ o pojedincima, već o velikim firmama koje takve slučajeve ne prijavljuju.

Činjenica je da je u zadnjoj deceniji i po u Bosni i Hercegovini prisutna bojazan kod građana u kvalitet hrane koju jedu. U prilog opravdanosti sumnje građana idu i smjene direktora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine i nekolicina službenika zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj i da su razne robe ulazile u zemlju bez carinjenja, a samim tim kontrole.

Na sve optužbe glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje Ratko Kovačević kaže: “Nemoguće je da roba u Bosnu i Hercegovinu uđe bez ikakve prijave i kontrole. Sve su to priče rekla-kazala.”

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO