Izgubljena generacija Evropske unije

Mladi Portugalci ranije ove godine usprotivili su se mjerama štednje (Reuters)

Piše: Erol Mujanović

Evropska unija obara neslavne rekorde i broji trenutno 14 miliona mladih ljudi koji ne samo da su bez posla, nego nisu ni u obrazovnom sistemu, niti pohađaju određeni vid obuka za posao.

Oni spadaju  u kategoriju zvanu NEET (not in employment, education or training).

Najnoviji izvještaj Eurofounda ističe da ekonomski gubitak za društvo iznosi 153 milijarde eura godišnje samo zbog nemogućnosti integrisanja na tržište rada ovako velikog broja mladih.

Naravno to je samo vidljivi dio problema, a sam socijalni trošak, odnosno dugoročne i kratkoročne posljedice njihove isključenosti, su znatno veće. Drugim riječima, pripadnici NEET kategorije koštaju Evropsku uniju tri milijarde eura sedmično uslijed izgubljene produktivnosti i socijalno-zdravstvenih troškova.

Bez radnog iskustva

Ne više ni budućnost, nego sama sadašnjost Evropske unije zavisi upravo o 94 miliona mladih, od 15 do 29 godine, i o brzini kojom će se oni integrisati na tržište rada i prilagoditi brojnim izazovima.

Samo jedan od izazova je odgovornost i finansiranje rastućeg broja starih lica u EU-u čije penzije predstavljaju kolosalni trošak. 

Kao što to svakodnevno možemo vidjeti i u Bosni i Hercegovini, osobe koje su  na margini društva, poput mladih iz NEET kategorije, su takođe puno češće žrtva političkih manipulacija i pokazuju ogromnu nezainteresovanost i nedostatak angažovanosti za politička i socijalna zbivanja oko njih.

Mladi u Španiji traže veća prava [Reuters]

Prije svega, izvještaj ističe mjere koje sprečavaju rano napuštanje obrazovnog sistema i različite vidove podrške u okviru školskog okruženja, u kući ili putem drugih mjera koje mogu povećati šanse mlade osobe da ostane u obrazovnom sistemu. 

Potom, tu su mjere koje imaju za cilj vratiti one koji su napustili ranije školovanje i pružiti im blagovremeno drugu priliku da se vrate u obrazovni sistem, bilo da se radi o nastavku istih studija, ili o otpočinjanju studija koje više odgovaraju njihovim željama i mogućnostima. 

Tranzicija između školstva i radnog mjesta je posebna oblast zasnovana na adekvatnim politikama i mjerama koje pomažu mladim ljudima da pređu sa učenja na zarađivanje.

Za kraj, mjere koje jačaju zapošljivost mladih osoba, odnosno njihov kapacitet da nađu i da zadrže posao, te mjere koje dozvoljavaju da se uklone barijere zapošljavanju mladih, su intervencije koje se dešavaju najbliže tački na kojoj mlade osobe ulaze u tržište rada.

To podrazumijeva, naprimjer, razvijanje specifičnih vještina potrebnih za određeno zanimanje koje osoba nije stekla tokom obrazovanja, dok drugi paket mjera podrazumijeva olakšavanje pronalska posla za mlade iz pojedinih ranjivih grupa.

Nadzor i evaluacija

U Evropskoj uniji i šire, svi su saglasni da je trenutna ekonomska situacija proizvela “izgubljenu generaciju” mladih osoba kojima nedostaje prilika i “odskočnih daski” za tržište rada.

Situacija je u posljednjih nekoliko godina sve gora i gora i vlasti unutar EU-a skupo plaćaju relativno sporu reakciju naspram ovog fenomena koji je, u ovom obimu, potpuna novina i za većinu zemalja Unije.

Po prvi put u istoriji Evropske unije, u proteklih nekoliko godina, susrećemo se čak sa odlično i visoko obrazovanom radnom snagom koja ne može da se zaposli nakon studija ili koja to uspijeva, ali u jako teškim okolnostima. 

Zemlje članice su, po pitanju usvojenih mjera, djelovale raznoliko, kako je i situacija zahtijevala, s obzirom da su se morale prilagođavati različitim podgrupama NEET kategorije i mladih koji su bez posla, van obrazovnog sistema i van obuka za zapošljavanje.

Pojedine mjere su ciljale najmlađe iz NEET skupine, pomažući im još u ranom stadiju da se vrate u obrazovni sistem, dok su druge vrste mjera, naprimjer, pomagale mladim osoba da se obuče za rad na specifičnim mašinama, iako su nedavno izašle iz obrazovnog sistema.

Dosadašnja iskustva pokazuju da je od izuzetne važnosti za uspješnost ovih mjera, ne samo obaviti kvalitetan nadzor i evaluaciju nad njihovim sprovođenjem, kako bi se osigurala njihova efikasnost, nego i osigurati se da su mlade osobe spremne da uđu na tržište rada.

U tom kontekstu korisna je – i često za uspjeh neophodna – intervencija različitih aktera sa tržišta rada, prije svega poslodavaca, kako bi se osiguralo da mjere na pravi način zaista podižu zapošljivost mladih osoba.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Grčka više nije jedina u koju Brisel upire prst. Titulu najproblematičnijeg člana eurozone polako ali sigurno preuzima Španija. Međutim, i jedna i druga zemlja suočavaju se s istim preprekama. Kako uvjeriti kreditore da daju novac i budu fleksibilni u vezi s rokom vraćanja, dok se spomenute zemlje bore s najvećom nezaposlenošću ikada. 

Published On 02 Oct 2012

Najveći procenti prekvalifikovanih mladih su na Kipru, u Španiji i u Irskoj, gdje je svaka treća mlada osoba bila zaposlena na poslu koji zahtijeva manji nivo znanja i kvalifikacija nego što je osoba imala.

Published On 21 Sep 2012

U nerazvijenim i zemljama u razvoju očekuje se porast zapošljavanja osoba u dobi između 15 i 24 godine starosti.

Published On 06 Sep 2012
Više iz rubrike TEME
POPULARNO