Lažni azilanti zaprijetili bezviznom režimu
Piše: Lada Stipić-Niseteo
Nakon nepunih godinu dana na snazi, Europska unija zaprijetila je mogućom suspenzijom bezviznog režima građanima zemalja zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije.
Priču je potegnula reakcija šest zapadnoeuropskih država koje su se zajedničkim pismom s potpisima njihovih ministara unutarnjih poslova obratile Europskoj komisiji upozoravajući na to da “neki građani” zemalja regije zloupotrebljavaju bezvizni režim prijavljujući se za status azilanata, koristeći često lažne putovnice.
Ogromna većina ili doslovno svi aplikanti za azil nemaju nikakvih osnova da im se traženje zadovolji, dakle da dobiju garantiranu međunarodnu zaštitu…
Imigracijske su vlasti ovih zemalja registrirale nenadan i snažan porast aplikacija za azil ljudi iz regije. Iako brojke nisu kompletirane, jer ih se smatra osjetljivim podacima, neke su zemlje izašle s njima – Njemačka je potvrdila da je za prvih osam mjeseci ove godine zaprimila 4.835 zahtjeva stanovnika regije za azil, Švedska 4.200, Švicarska (koja je u europskoj zoni bez granica znanoj kao Schengen, potpuno inkorporirana u zajednički sustav graničnih nadzora) tri tisuće, Belgija 1.035, Luksemburg 1.159.
Zloupotreba sustava
Ogromna većina ili doslovno svi aplikanti za azil nemaju nikakvih osnova da im se traženje zadovolji, dakle da dobiju garantiranu međunarodnu zaštitu, jer su bjegunci pred progonima, nasiljem svih vrsta, nedemokratskim tretmanom.
Razlog za aplikacije je plići, ali jednako gorak – ekonomija, tvrde u Europskoj komisiji.
Neki u spekulacijama što je pravi uzrok plime zahtjeva za dobivanje azila nalaze prezimljavanje ljudi iz regije. Romi ili, kako obzirno govore u EU, “pripadnici manjina” , time osiguravaju nekoliko mirnih zimskih mjeseci u centru za azilante… dok im se dosje rješava.
Pojava je dobila razmjere epidemije ugrožavajući prave azilante, pjene se vlasti u ovim državama. Prema europskoj statistici, obrađenoj u Eurostatu, statističkom uredu EU-a, po broju zahtjeva za azil vode Afganistan, Rusija i Pakistan, odmah iza njih je Srbija, ispred Iraka.
Članice koje su otvorile pitanje žele da se ono raspravi na idućoj sjednici Vijeća ministara unutarnjih poslova, 25. i 26. listopada insistirajući na što bržem usvajanju sigurnosne mreže zaštitnih mjera.
U prvom kvartalu ove godine, veli Eurostatova baza podataka, zahtjevi građana iz Srbije, Makedonije i Albanije bili su u vodećoj petorki aplikanata za azil u Irskoj, Latviji, Lihtenštajnu, Njemačkoj, Sloveniji, Švedskoj, Luksemburgu i Švicarskoj. U Njemačkoj je u tom razdoblju azil tražilo više građana Srbije nego li Afganistana ili Iraka i Irana!
Suočena s brojkama, Europska komisija i njezina Opća uprava za unutarnje poslove govori o “ozbiljnoj situaciji” u kojoj se događa “zloupotreba sustava”.
Članice koje su otvorile pitanje žele da se ono raspravi na idućoj sjednici Vijeća ministara unutarnjih poslova, 25. i 26. listopada insistirajući na što bržem usvajanju sigurnosne mreže zaštitnih mjera.
Mehanizam nadzora nakon uvođenja bezviznog režima za građane regije ovisi o upozorenjima iz Frontexa, agencije EU-a za nadzor granica, nacionalnih administracija, nevladinih udruga i drugih izvora.
Mjere bi kao krajnje sredstvo trebale sadržavati privremenu suspenziju bezviznog režima i to za građane svih zemalja regije – iako brojke ukazuju na to da su problemi detektirani samo u nekima. Najviše je aplikanata za azil u devetmjesečnom razdoblju, prema dostupnim podacima, iz Srbije i Makedonije. Aplikanti se ne dijele po nacionalnosti, tako da nema službenog podatka o tome – neformalno, glavnina aplikanata su Romi.
Europska je komisija već ranije razmatrala moguće glavobolje. Mehanizam nadzora nakon uvođenja bezviznog režima za građane regije ovisi o upozorenjima iz Frontexa, agencije EU-a za nadzor granica, nacionalnih administracija, nevladinih udruga i drugih izvora.
Predložena je sigurnosna mjera suspenzije u izvanrednim okolostima. Mjera i kriteriji za njezino korištenje trenutno se razmatraju između Vijeća i Europskog parlamenta, “očekujemo usvajanje prije kraja godine”, objašnjava glasnogovornik EK-a Michele Cercone. Prema tom prijedlogu Europske komisije sigurnosna se mjera privremene suspenzije bezviznog režima koristi nakon što jedna ili više članica alarmiraju Europsku komisiju o izvanrednoj situaciji.
Po potpisnicima pisma, ona se već dogodila… Europska komisija potom procjenjuje zahtjev, ocijeni li da je osnovan šalje elaborirani prijedlog odluke o suspenziji režima na Vijeće koje svoje mišljenje – odluku usvaja kvalificiranom većinom. Europska komisija provodi odluku.
Eventualna suspenzija bezviznog režima potrajala bi mjesecima pa i godinama, donese li se u nekakvoj ekstremnoj situaciji.
U hitnim situacijama moguće je, mimo standardne sporovozne procedure odlučivanja unutar EU-a, da se zaštitna mjera veoma brzo provede. Problem s ovim kaznenim mjerama jeste da suspenzije, ma koliko se smatrale i tretirale privremenima, vrlo lako dolaze ali se teško ukidaju. Eventualna suspenzija bezviznog režima potrajala bi mjesecima, pa i godinama, donese li se u nekakvoj ekstremnoj situaciji. EU računa na punu suradnju s vlastima zemalja u regiji – one su prve koje će se pozabaviti problemom.
Stoga se i pismo nekoliko država smatra aktom upozorenja vlastima u regiji da pojačaju aktivnosti, što u nadzoru granica što u tretmanu najugroženijih kategorija stanovništva, manjina koje bijeg od zime nalaze u centru za azilante.
Uvođenje bezviznog režima za stanovnike zemalja zapadnog Balkana proglašeno je velikim uspjehom i ohrabrenjem za daljnje integracije. Stoga je razumljiva žestoka intervencija, poput one eurozastupnice Tanje Fajon. Fajon se plaši da bi suspenzija bezviznog režima predstavljala golem korak unazad za cijeli proces reintegracije regije i velik udarac na europsku viziju građana. Smatra da situacija nije zabrinjavajuća, iako se takvom prikazuje.
Ublažen tekst
“Moramo učiniti sve što je u našoj moći da bi sustav ostao, putovanje bez viza je najopipljiviji doseg ovih zemalja na njihovom putu prema EU-u; bit će opasnije zalupiti vratima i staviti regiju u izolaciju nego li otvoriti dijalog i zajedničkim naporima svih strana boriti se s problemom, ekonomskom situacijom koja prisiljava ljude napustiti regiju”, smatra slovenska europarlamentarka.
Tanja Fajon se osvrnula i na proceduru usvajanja prijedloga o sigurnosnim mjerama. Originalni tekst, striktan u naravi, parlamentarci su uspjeli ublažiti. K tome, legalna baza za mjeru dosta je labava, jer države ne mogu odlučiti o suspenziji bezviznog režima temeljem jedne odluke.
Jedini je način tražiti izmjene u postojećim propisima kojima bi se neke zemlje dodale na za tzv. “crnu schengensku listu”, a to je dugotrajna procedura.
Također, primijetila je Fajon, azilanti idu u zemlje u kojima je poznato da procedura provjere aplikacije traje dugo, tamo gdje je kraća i gdje se zapadnobalkanske države tretiraju kao “sigurne” za njezine građane, skratile su proceduru, tako da je i promjena tretmana jedna od opcija za rješavanje.
Suspenzije sigurno neće biti – ali će nadignuta galama primorati sve u igri, prvenstveno vlasti zainteresiranih zemalja, da poboljšaju postojeći sustav, počevši od skrbi za najugroženije kategorije stanovništva.
Izvor: Al Jazeera