BiH: Zaštita od mobbinga u povoju

Bosna i Hercegovina još nema zakon kojim bi radnici bili zaštićeni od zlostavljana na poslu, odnosno mobbinga.

U bh. entitetu Republika Srpska u toku je izrada Nacrta zakona o sprečavanju zlostavljanja na radnom mjestu.

Tim zakonom zaštita radnika trebala bi biti preciznije definirana.

Udruženje „Stop Mobbing” u Banjaluci pomaže radnicima koji su izloženi mobbingu. Mnogi žele samo savjet. Imena, uglavnom, ne otkrivaju. Žale se na psihički mobbing, odnosno ponižavanje.

Nema mnogo opcija

Potpredsjednica Udruženja Radojka Praštalo pojašnjava da najviše pritužbi stiže od radnika iz oblasti obrazovanja. I sama je, kaže, to proživjela.

Donedavno je bila univerzitetska profesorica, sa doktorskom titulom. Sada je, kaže, na ulici, bez primanja i zdravstvene zaštite.

„Prije dva mjeseca sam izgurana na ulicu zato što su raznim kombinacijama odavno htjeli…Mobinguju me 20 godina i htjeli su na kraju to da završe. Kad je trebalo ići na konferencije, nisu me pustili. Gdje god su mogli, opstruirali su me, da vam ne pričam… A, zadnje tri godine su me držali čak da ništa ne radim“,  kazuje Praštalo.

Žalila se rektoru, a zatim i tužila bivšeg poslodavca. Prethodno se žalila i resornom ministru.

Dobila je informaciju da je njena prijava proslijeđena Inspektoratu.

„Inspektorat donosi rješenje, ukoliko utvrdi pojavu mobbinga i naređuje šta treba da se preduzme. Ukoliko je neka od stranaka nezadovoljna tim rješenjem, može se žaliti Ministarstvu, kao drugostepenom organu“, navodi Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulture RS-a.

U Inspektoratu pojašnjavaju da nemaju mnogo opcija. Trenutno se postupa po Zakonu o radu RS-a, gdje se mobbing pominje u dva člana.

Prikupljanje dokaza

Inspektor samo može provjeriti da li su narušena osnovna radnička prava, poput redovne isplate dohotka.

„Sam Zakon o radu nije propisao novčane kazne za ovaj vid kršenja prava radnika, te u tom smislu Inspekcija rada nema ni mogućnosti da preduzima mjere po tom osnovu, dakle, mobbingu“, ističe Dušanka Makivić, portparolka Inspektorata RS-a.

U Udruženju građana „Stop Mobbing” pojašnjavaju kako i radnici mogu prikupiti određene dokaze.

Preporučuju pisanje dnevnika. Svaki incident da detaljno zabilježe, kao i vrijeme i datum kad su bili izloženi mobbingu. Da zapišu imena svjedoka i čuvaju sve dokumente poput rješenja, mailova, SMS-ova.

Takođe, preporučuju da pomoć prvo potraže u preduzeću. Ukoliko ne uspiju da se dogovore sa poslodavcem, da se obrate psihologu ili predstavniku Sindikata.

Smatraju da je važno zakonski zaštititi i „zviždače” ili „uzbunjivače”.

Mira Makivić, koja pruža pravnu podršku Udruženju, zna to iz ličnog iskustva. Bila je izložena mobbingu nakon što je poslodavcu prijavila neovlašteno sklopljene ugovore o zaposlenju.

I njen slučaj je na sudu.

Zakonska rješenja

„Prema ‘uzbunjivačima’ se događa ta odmazda, a i mobbing je jedan dio te odmazde. Znači, ta odmazda prema svima, koji prijave koruptivna krivična djela, događa se i onda oni ostanu bez egzistencije, bez mnogih prava, koja proizilaze iz radnog odnosa“, naglašava Mira Makivić.

„Zakonska rješenja, kojima bi radnici u Bosni i Hercegovini, bili zaštićeni od mobbinga tek su u povoju. Međutim, ni to neće mnogo pomoći ukoliko radnici ne skupe hrabrost da javno progovore o tome. To je poruka nevladinih organizacija. Ipak, kažu da su trenutno iznad svega egzistencijalna pitanja“, javila je reporterka Al Jazeere Ljiljana Smiljanić.

Izvor: Al Jazeera