Problemi sa ishranom djece u FBiH

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo jedno od 50 djece mlađe od pet godina u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine je neuhranjeno, dok ih je 17 posto gojazno.

Više od polovine djece voće i povrće ne konzumira na dnevnoj bazi.

Pravilnik o režimu prehrane djece predškolskog i školskog uzrasta naslijeđen je iz jugoslovenskog perioda, a nutricionisti upozoravaju da se efekti ovakvih trendova ishrane tek očekuju.

Reporterka Al Jazeere Arduana Kurić posjetila je jedan od sarajevskih vrtića u vrijeme ručka.

“Na jelovniku – grah i šarena salata. Ne zvuči kao omiljeni dječiji meni, ali kada mališani nemaju izbora i zdjelice sa zdravim obrocima bivaju ispražnjene”, kazala je ona.

Direktorica JU Djeca Sarajeva Mirjana Jovanović Halilović kaže da zastarjele normative i pravilnike o prehrani prati zastarjela oprema u kuhinjama u kojima se obroci spremaju, te vrlo skromne finansije koje se izdvajaju za hranu.

Radna grupa

Za mijenjanje opreme su im potrebna sredstva kojih nemaju, a stare prehrambene navike teško je mijenjati.

„Svaka promjena inače u životu izaziva jedan otpor. Tako da u razgovoru sa kuharima, odgajateljima, uviđamo da imamo problem otpora djece prema nečemu što je novo“, navodi Jovanović Halilović.

Pravilnik o režimu prehrane djece predškolskog i školskog uzrasta nije se mijenjao od 1980-tih godina, navodi Kurić.

„No, neke stvari bi uskoro mogle biti drugačije. JU Djeca Sarajeva formirala je radnu grupu koju čine nutricionist, ekonom, odgajatelj i pedijatar. Ta grupa je formirala smjernice ka novom, zdravijem režimu prehrane djece ovog uzrasta“, kazala je ona.

Dio te grupe je nutricionistkinja Selma Akšamija Gičević koja je, uz pomoć Zavoda za javno zdravstvo, provela istraživanje.

Ono je pokazalo da djeca ne konzumiraju dovoljne količine voća i povrća, unose nedozvoljene količine zasićenih masnoća, gaziranih sokova i šećera, a posljedice ovakvog režima ishrane ne moraju biti odmah vidljive.

„Dijete koje ne unosi dovoljno kalorija ili unosi previše kalorija, ali ne unosi dovoljno nutrijenata ključnih za njegov razvoj, najčešće ima nešto slabije rezultate u školi, slabiju koncentraciju i brže se umara“, kazala je.

Uključenje porodice

Akšamija Gičević dodaje kako inicijativu koju je pokrenula JU Djeca Sarajeva neće uspjeti „ukoliko se u promjene režima ishrane ne uključi porodica“.

„To nije nimalo jednostavno, naročito kod djeteta koje je već probalo, a probat će sigurno svako dijete. I moje dijete izloženo je i coca colama i čipsu i paštetama i to je u našem, tako da kažem, današnjem vremenu neminovno. Međutim, šta mi uradimo kao odgajatelj, kao roditelj je veoma važno“, rekla je nutricionistkinja.

Na pomolu je i sveobuhvatno rješenje na nivou Federacije BiH.

Ministarstvo obrazovanja i nauke i  Ministarstvo zdravstva ovog bosanskohercegovačkog entiteta su sa organizacijom World Vision potpisali sporazum za unapređenje ishrane djece ovog uzrasta.

Ovaj bi sporazum uskoro trebao poništiti pravilnike o ishrani koji su naslijeđeni iz nekadašnje Jugoslavije.

Izvor: Al Jazeera