Negativne posljedice po BiH kada Hrvatska uđe u EU

Za izvoz roba su ostavljena samo dva granična prelaza - Stara Gradiška i Doljani kod Metkovića (Pixsell)
Za izvoz roba su ostavljena samo dva granična prelaza - Stara Gradiška i Doljani kod Metkovića (Pixsell)

Ulaskom Republike Hrvatske u Evropsku uniju 2013. godine, Bosna i Hercegovina mogla bi trpjeti znatne negativne posljedice, jer potpuno nespremna dočekuje 1. juli, dan kada će Hrvatska postati 28. zemlja EU. Brojna otvorena pitanja koja se između dviju zemalja povlače od rata do danas još uvijek se nisu niti počela otvarati, a to se ponajprije odnosi na pitanja granica, luke Ploče, imovinskih odnosa, tranzita… Osim toga, mnogi smatraju da će se značajan broj bh. građana koji imaju hrvatsku putovnici iseliti iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, što dodatno komplicira situaciju.

BiH potpuno nespremna dočekuje 1. juli 2013. godine, dan kada će Hrvatska postati 28. zemlja EU.

Značajne posljedice pristupanja Hrvatske u EU očekuju se u oblastima imovinsko-pravnih odnosa, pogranične problematike, uključujući pitanje graničnih inspekcijskih službi, državljanstva i putnih isprava, rada, zapošljavanja, socijalne zaštite i penzija, saobraćaja te energetike. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine prošle je godine usvojilo cijeli niz odluka o mjerama koje država treba poduzeti kako bi se pripremila za stanje nakon ulaska Hrvatske u EU, konstatirajući kako je potrebno što prije riješiti preostala otvorena pitanja u bilateralnim odnosima. Ipak, u praksi se ništa značajno po tom pitanju nije dogodilo.

Neodgovorni političari

Tanja Topić, politički analitičar, smatra kako je i ova situacija dokaz neodgovornog ponašanja bh. političara. Ona kaže da Bosna i Hercegovina jednostavno stoji u tom procesu i ponaša se kao da se to nikoga ne dotiče. Ona ističe da se do ulaska Hrvatske u EU ne može puno toga promijeniti nabolje, jer su pojedina otvorena pitanja već 15 godina neriješena, pa je teško očekivati da će se sada sve to ispraviti u roku od godinu i po.

Ipak, i Hrvatska opstruira pojedine obaveze prema Bosni i Hercegovini. Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine smatra da Hrvatska treba obratiti pažnju na sporost u rješavanju imovinsko-pravnih zahtjeva kod mjerodavnih sudova u Hrvatskoj, s obzirom da se pred ovom sudskom instancom vodi znatan broj predmeta u kojima se osporava pravo vlasništva i ulaženja u posjed imovine koja je po sukcesiji bivše SFRJ pripala Bosni i Hercegovini.

Pojedina pitanja otvorena su već 15 godina neriješena, pa je teško očekivati da će se sada sve to ispraviti u roku od godinu i po.

Samo neka od pokrenutih brojnih otvorenih pitanja o imovinsko-pravnim odnosima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske odnose se na zaštitu imovine kompanije Agrokomerc koja se nalazi na teritoriji Hrvatske, zaštitu prava u objektu Sirena u Podgori, povrat vlasništva Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu na nekretninama u Cavtatu (objekti Dječije bolnice).

Samo dva prelaza

Ono što najviše zabrinjava bh. građane i privredu je ugroženost tržišta Hrvatske vrijednog više 200 miliona konvertibilnih maraca. Pristupanjem Hrvatske u EU, ova zemlja počet će s primjenom strogih evropskih standarda o sigurnosti i kvaliteti roba i proizvoda koje Bosna i Hercegovina realno ne ispunjava. To se, prije svega, odnosi na institucije za certificiranje i akreditaciju koji su u Bosni i Hercegovini na entitetskom nivou, a koje Evropska komisija ne priznaju. Osim toga, u pristupnim pregovorima zvaničnog Zagreba i Brisela Bosni i Hercegovini su za izvoz roba ostavljena samo dva granična prelaza – Stara Gradiška i Doljani kod Metkovića, što je nedovoljno za plasman bh. proizvoda na tržište Hrvatske i EU.

Hrvatska na izlazu prema Mađarskoj i Sloveniji ima devet prelaza, a radi se o dužini granice od 840 kilometara.

Duljko Hasić, ekonomista Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, kaže da se na 1.001 kilometar granice Bosne i Hercegovine i Hrvatske određuju samo dva prelaza na kojima će bh. izvoznici moće izvoziti svoju robu biljnog i animalnog porijekla. S druge strane, Hrvatska na izlazu prema Mađarskoj i Sloveniji ima devet prelaza, a radi se o dužini granice od 840 kilometara.

Neprincipijelni susjedi

“To je potpuna neprincipijelnost Hrvatske, ali i EK-a. Mi smo tražili da se ponovo otvore pregovori i da se mi uključimo u njih. Drugi problem je mnogo teži i značajniji, a on se odnosi na certificiranje, označavanje i akreditaciju. U Bosni i Hercegovini laboratorije su podijeljene na entitete i nema gotovo nijedne na državnom nivou. Sporazumno, zbog unapređenja trgovine među zemljama potpisnicama CEFTA sporazuma, države su priznavale entitetske laboratorije. Međutim, uskoro će Bosna i Hercegovina graničiti s EU i tu nastaje problem. Proizvodi biljnog i životinjskog porijekla koji budu išli u EU ne mogu ići bez državnih tijela, akreditacija na državnom nivou”, kaže Hasić.

Ostajemo bez velikog trgovinskog partnera, što znači gubitak novčanih sredstava.

Direktor i vlasnik firme Posavina Koka iz Orašja Marko Damjanović kaže da njegova firma ima odličnu razmjenu s Hrvatskom, koja dostiže milion eura na godišnjem nivou.

“Izvozimo oko deset milijuna konzumnih jaja godišnje u Hrvatsku. Ulaskom u EU prestaje mogućnost izlaska na hrvatsko tržište. Ostajemo bez velikog trgovinskog partnera, što opet znači gubitak novčanih sredstava i slabljenje bilance u poslovanje s Hrvatskom”, kaže Damjanović.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Dvije sedmice su ostale do referenduma na kojem će se građani Hrvatske izjasniti da li žele ući u Evropsku uniju. Prema analizama, među euroskepticima najviše je ribara. Uglavnom nisu upućeni šta im donosi članstvo u Uniji. Inače, procjene su da u Hrvatskoj od ribarstva, posredno i neposredno, živi oko 250 hiljada ljudi. Ima i onih […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO