Brajevo pismo – svjetlo u tami

Za mali  broj izuma se može reći kako je jednostavan, a opet donosi veliku slobodu i povezuje ljude. Jedan od njih je i Brajevo pismo, koje pomaže slijepim i osobama sa ograničenim vidom da, uz pomoć dodira, čitaju i pišu.

Brajevo pismo je za veliki broj ljudi ključno za pismenost, obrazovanje, a 4. januar je proglašen Svjetskim danom Brajevog pisma, odnosno njegovih šest malih, a čarobnih tačaka. Iako se snimci lako mogu slušati, Brajev sistem je ključan za zapisivanje te učenje matematike, gramatike i stranih jezika.

Louis Braille

Rođen 4. januara 1809.
Sa 10 godina dobio stipendiju Nacionalnog instituta za slijepe u Parizu.
Inspirisan vojnim ‘tihim’ sistemom komunikacije, Braille počeo razvijati svoj sistem u 12. godini.
Sa 24 godine postao nastavnik na Institutu i nastavio rad na svom sistemu, objavio prvu knjigu na Brajevom pismu 1829. i proširio njegovo korištenje na muziku i matematiku.
Umro od tuberkuloze 6. januara 1852. godine.
Brajevo pismo zvanično priznato u Francuskoj 1854. godine

Brajevo pismo je izmislio mladi Francuz Louis Braille, rođen 4. januara 1809. godine i njegov rođendan se uzima za svjetski dan ovog sistema.

Braille je bio slijep od treće godine i postao učitelj ljudi kojima je vid uskraćen. Kako bi ljudima koji nemaju vid ili kojima je on veoma ograničen, izmislio je sistem uz pomoć kojeg se dodirom može čitati i pisati.

Braille je bio veoma inteligentan dječak i sa 15 godina je izmislio Brajev jezik za čitanje i pisanje, za šta ga mnogi smatraju genijem.

Ključ za nezavisnost

On je koristio samo šest uzdignutih tačaka na papiru kako bi olakašo slijepima da dodirnu slova sa vrhovima prstiju. Tako je promijenio živote ljudi koji ne vide, a on sam nije znao važnost svog izuma.

Svjetski dan Brajevog pisma se obilježava u cijelom svijetu, u čast revolucije koju je Braille donio u živote slijepih i slabovidnih.

Za ovaj sistem se smatra da je ključni u društvenom i ekonomskom napretku miliona ljudi i ima ogromno značenje slijepima jer uz njegovu pomoć mogu biti više nezavisni i mogu se obrazovati.

Ranije su se koristile specijalizirane kucače mašine, no današnji računari također mogu biti prilagođeni za pisanje i čitanje Brajevog pisma.

Danas je Brajevo pismo prilagođeno mnogim svjetskim jezicima i koristi se, pored slova, i za muzičke i matematičke zapise. Ovaj sistem je bio osnova za mnoge nove načine pisanja upozorenja za ljude sa invalitditetom, poput znakova koji se nazivaju Brajevom pismom za stopala.

Ljudima je trebalo više od stoljeća da prihvate Brailleov izum kao odličan način edukacije slijepih i slabovidnih osoba.

Ozbiljne posljedice

Vremena su se promijenila od njegovog prihvatanja do sada. Zbog veoma ograničenih budžeta škola za slijepe i zvučnih knjiga čije je korištenje jeftinije od procesa učenja Brajevog pisma, ovaj sistem se gura u zapećak i njegova efikasnost se potcjenjuje.

Nova tehnologija je jeftinija od angažmana učitelja Brajevog pisma, te donosi mogućnost da slijepe i slabovidne osobe slušaju zvučne knjige i članke skinute sa interneta.

No, ignorisanje Brajevog koda moglo bi imati ozbiljne posljedice. Jedna studija je pokazala da su slijepi učenici, koji naučili Brajevo pismo tokom djetinstva, postigli skoro iste rezultate kao i oni koji imaju normalan vid prilikom standardiziranog testa čitanja.

Dovoljno je zatvoriti oči na nekoliko minuta i vidjeti na veoma kratko kako slijepi ljudi žive. Mali broj ovih osoba može pohađati specijalizirane škole za slijepe i dobiti pravu obuku kako da se nose sa životom u tami.

Situacija može postati gora kada, zajedno sa sljepoćom, napadnu nepismenost i siromaštvo. Ljudi u ruralnim okruženima imaju problema za pristup normalnim školama, pa se može zamisliti kako je doći do neke specijalizirane.

U većini slučajeva, ljudi su potpuno nesvjesni činjenice da negdje blizu njih postoji škola za slijepe i ona pomaže slijepim osobama da vode nezavisan život. Zato je potrebna pomoć cijelog društva da se ljudima bez vida i onima kojima je on veoma ograničen otvori prozor u neku bolju budućnost.

Izvor: Al Jazeera i agencije