Ozbiljne prepreke na evropskom putu Balkana

Balkanske zemlje su u novu 2012. godinu ušle ohrabrene činjenicom da su u prethodnoj godini napravile krupan korak napred u reformama kako bi se približile Evropskoj uniji (EU), ali i s punom sviješću da na tom putu imaju ozbiljne prepreke.

Hrvatska je potpisala ugovor o ulasku u EU, Srbija i Crna Gora su dobile novu šansu da steknu status kandidata i datum za početak pregovora, Makedoniju i dalje blokira Grčka, dok Bosna i Hercegovina i Albanija nisu mnogo odmakle od početka.

“Zamor u proširenju EU je u porastu, ali EU i dalje ostaje otvorena, što potvrđuje i potpisivanje ugovora o prijemu Hrvatske”, ocijenili su analitičari u Briselu poslije posljednjeg sastanka Evropskog vijeća u decembru.

Zamor u proširenju EU je u porastu, ali EU i dalje ostaje otvorena.

Ovo je, bez sumnje, najnepovoljniji trenutak za prijem novih članova, pošto se i sama EU suočila sa složenom institucionalnom krizom, prenosi Tanjug.

Evropska komisija (EK) je u posljednjem izvještaju potvrdila da je Srbija napravila značajan korak naprijed: izvršila je sistemske reforme i ispunila obaveze prema Haškom tribunalu (ICTY), ali je Evropsko vijeće, uprkos preporuci EK-a, ocijenilo da još nije trenutak, jer nije dovoljno urađeno u rješavanju “kosovskog problema”.

Sarajevo bez kandidature

“Srbija ne može da odustane od svoje evropske budućnosti. Mi pripadamo Evropi… Ali, Beograd neće odustati od svojih principa i rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”, istakao je srbijanski predsjednik Boris Tadić poslije posljednjeg samita u Briselu.

Ni Crna Gora, koja je još prošle godine dobila status kandidata, nije uspela napraviti korak napred: nije dobila datum za početak pristupnih pregovora.

Ta odluka je odgođena do juna, do kada se se očekuje da Vlada u Podgorici napravi napredak u reformi pravosuđa i borbi protiv kriminala i korupcije.

Makedonija je i dalje ostala tamo gdje je od 2005. godine, kada je dobila status kandidata.

Ni 2011. godine nije uspjela dobiti datum za početak pregovora, zbog poznatog spora oko njenog imena, pošto u nazivu “Makedonija” u Atini vide teritorijalne pretenzije Skoplja prema istoimenoj provinciji na sjeveru Grčke.

U eurointegracijama najviše su zaostale Bosna i Hercegovina i Albanija.

Sarajevo još nije ni podnijelo molbu za sticanje statusa kandidata, što je je posljedica dubokih političkih podjela.

Vrijeme za aspirine

U sličnoj je situaciji i Albanija.

Tirana je još 2009.godine podnijela molbu za sticanje statusa kandidata, ali je EK dva puta ocijenila da ta zemlja nije postigla napredak u sistemskim reformama.

To je posljedica dubokih unutrašnjih političkih podjela, pošto dvije vodeće stranke ne mogu naći zajednički jezik oko ključnih pitanja vezanih za evropske standarde.

U 2011. godini sve balkanske zemlje, bez izuzetka, suočile su se s posljedicama ekonomske krize.

To nije mimoišlo ni Sloveniju, koja je od 2004. godine član EU.

U 2011. godini sve balkanske zemlje, bez izuzetka, suočile su se s posljedicama ekonomske krize.

Održani su vanredni izbori, na kojima je, mimo očekivanja, pobijedila partija lijevog centra Pozitivna Slovenija Zorana Jankovića.

Građani su glasali za promjene i u Hrvatskoj, na kojima je pobijedila Kukuriku koalicija, predvođena Socijaldemokratskom partijom (SDP).

Njen lider Zoran Milanović, sada i premijer, kao, možda, i njegov imenjak u Ljubljani Janković, morat će, poslije praznika i šampanjca, piti i aspirine za glavobolju, pošto su u naslijeđe dobili složene ekonomske probleme.

Izvor: Agencije