Grčkoj prijeti istupanje iz eurozone

Grčka će morati istupiti iz zone eura ukoliko ne postigne dogovor s međunarodnim kreditorima oko drugog programa finansijske podrške vrijednog 130 milijardi eura, izjavio je predstavnik grčke vlade.

Ovako neuobičajeno oštru izjavu grčki zvaničnik je oglasio u okviru pokušaja vlade da obezbijedi podršku stanovništva u provođenju mjera štednje i dobije ustupke od kreditora.

“Sporazum o finansijskoj pomoći mora biti potpisan, jer u suprotnom nećemo imati pristup tržištima i izgubit ćemo članstvo u eurozoni”, rekao je u utorak predstavnik vlade Pantelis Kapsis za televizijsku stanicu Skai TV, upozoravajući da će stanje u zemlji u suprotnom biti mnogo gore.

Grčka želi što hitnije s Evropskom unijom (EU), Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i privatnim investitorima dogovoriti detalje plana za spasavanje, prije dospijeća roka za otplatu pozamašne sume državnog duga u martu, prenosi Reuters.

Prezaduzena članica zone eura može objaviti bankrot ukoliko do prvog proljetnog mjeseca ne dogovori drugi program finansijske podrške.

Atina i njeni partneri u EU, odbacujući ideju izlaska iz zone eura, nakon čega bi nastupila još teža kriza valutnog bloka, izbjegavaju takav razvoj događaja nazvati  mogućim scenarijem.

Prezaduzena članica zone eura može objaviti bankrot ukoliko do prvog proljetnog mjeseca ne dogovori drugi program finansijske podrške.

Visoki zvaničnici Grčke koji moraju provesti nepopularne reforme radi dobijanja podrške prethodnih dana, su međutim, upozoravali da je povratak na drahmu sličan “paklu” i da zemlja mora “pritegnuti kaiš”.

Stižu inspektori

Atina sredinom januara očekuje dolazak inspektora EU, MMF-a i Evropske centralne banke (ECB), koji će razraditi detalje plana preliminarno usaglašenog u oktobru, a koji će pomoći Grčkoj da izbjegne bankrot i izlazak iz zone eura.

Kako pokazuju ankete javnog mnjenja, Grci žele da vlada učini sve što je u njenoj moći radi članstva u eurozoni, čak i ako ne pristaju na kresanje državnih rashoda.

Na pitanje da li će vlada biti primorana na dodatne mjere štednje, Kaspis je rekao “da će možda biti neophodne nove mjere”.

Pregovori a bankarima oko plana razmjene obveznica, ključnoj fazi programa spasavanja, mogu biti veoma teški.

“Naredna tri-četiri mjeseca su najvažnija i upravo na tome radi ova vlada”, kazao ja Kaspis.

U novogodišnjem obraćanju naciji grčki premijer Lukas Papadimos je rekao da Grčka mora provesti reforme i ostati u eurozoni.

Deficit preko 10 posto BDP-a

Budžetski deficit Grčke mogao bi da premašiti deset posto bruto društvenog proizvoda (BDP) u 2011. godini i praktično se izjednačiti s deficitom 2010. godine, koji je bio na nivou od 10,6 posto BDP-a, piše grčki poslovni dnevnik Naftemporiki.

Grčka je minule godine pet puta korigirala naviše planirani deficit, a posljednji objavljen nivo je devet posto BDP-a.

Smanjenje deficita osnovni je cilj programa rigorozne štednje, koju Grčka provodi u zamjenu za kredite EU i MMF-a.

Grčka je minule godine pet puta korigirala naviše planirani deficit.

U apsolutnim ciframa budžetski deficit Grčke u 2010. godini je iznosio 24,1 milijardu eura, u poređenju sa 36,3 milijarde eura u 2009. godini, dok je ciljani (u novembru) deficit u 2011. godini 21,7 milijardi eura.

Budžetski prihodi su pri tom u minuloj godini opadali, a rashodi rasli, prenosi ruska agenicja RIA Novosti.

Vlada u Atini će ove sedmice raspolagati preliminarnim podacima o deficitu u 2011. godini, dok će konačni podaci biti objavljeni krajem februara.

Naftemporiki piše da će u uslovima ekonomskog pada najveći instrument biti smanjenje zarada i penzija, koje su od kraja 2009. godine već “skresane” u prosjeku 35 posto.

Izvor: Agencije