Potraga za plinom izaziva zemljotrese

Ljudi koji žive blizu nalazišta nekonvencionalnog gasa žale se na kožne osipe, glavobolje i neurološka oštećenja (Getty Images)
Ljudi koji žive blizu nalazišta nekonvencionalnog gasa žale se na kožne osipe, glavobolje i neurološka oštećenja (Getty Images)

Nova tehnika za eksploataciju plina iz teško dostupnih nalazišta doslovno uzrokuje zemljotrese širom središnje Amerike.

Hidraulično lomljenje poznata kao ‘fracking’ – tehnika u kojoj se pod visokim pritiskom u kamene formacije ubrizgavaju velike količine vode, pijeska i hemikalija kako bi se oslobodio plin – pozdravljeno je kao rješenje za američku ovisnost o stranom petroleju. No, stanovnici Ohioja i drugih država zabrinuti su da ta tehnologija pomjera zemlju pod njima.

Susie Beiersdorfer sjedila je u delikatesnoj radnji u Youngstownu, Ohio uoči Nove godine kada je osjetila zemljotres jačine četiri stepena po Rihterovoj skali. Vijest o ovom pomjeranju tla našla se na naslovnicama širom Sjedinjenih Američkih Država. “Potres se osjetio kao da je kamion udario u zgradu”, izjavila je za Al Jazeeru Beiersdorfer, geologinja koja je nekad radila u energetskoj industriji.

Najmanje 11 zemljotresa registrirano je od marta u području oko Ohioja, što je izazvalo kontroverze zbog 177 dubinskih bušotina u toj državi, koje se dnevno pune sa gotovo 37.000 barela toksične otpadne vode.

Iako je ovaj zemljotres bio jedan od najvećih povezanih sa ‘frackingom’ i izbacivanjem otpadnih voda iz tog procesa, on neće biti i posljednji.

“Oni (državne vlasti) su objavili informaciju o drugom zemljotresu koji se dogodio 13. januara”, kazala je Beiersdorfer.

Početkom januara, državne vlasti – koje su odgovorne za reguliranje industrije – naredile su zatvaranje pet bušotina u blizini Youngstowna, nakon što su potresi pogodili to područje.

Najmanje 11 zemljotresa registrirano je od marta u području oko Ohioja, što je izazvalo kontroverze zbog 177 dubinskih bušotina u toj državi, koje se dnevno pune sa gotovo 37.000 barela toksične otpadne vode.

Znaci upozorenja

“U slučaju Youngstowna, da smo reagirali u vrijeme prvih zemljotresa, to se moglo zaustaviti devet mjeseci ranije”, izjavio je za Al Jazeeru John Armbruster, profesor geologije na Univerzitetu Columbia koji je proučavao hidraulično lomljenje.

“Zemljotresi su bili tu da upozore: Prekinite ubrizgavanje”.

Mijenjanjem podzemnih kamenih formacija, hidraulično lomljenje može ubrzati i naglasiti zemljotrese koji bi se, pod normalnim okolnostima, desili u narednih 100 ili hiljadu godina, rekao je Armbruster. “Trebala bi postojati dugoročna briga zbog zemljotresa koji mogu rezultirati situacijom poput ove.”

U nekim slučajevima, naročito u zapadnoj Kanadi, stanovnici koji žive blizu plinskih instalacija mogli su zbog kontaminacije zapaliti svoju vodu iz slavine.

Glasnogovornik kompanije D&L Energy, koja je navodno uzrokovala problem slanjem otpadnih voda duboko pod zemlju, izjavio je novinarima da ne postoji dokaz za to da je njegova kompanija uzrokovala zemljotres.

Zagađena voda

Istraživanje, objavljeno u maju 2011. u časopisu Spisi nacionalne akademije nauka, otkrilo je da su uzorci vode uzeti iz područja u blizini plinskih bušotina u prosjeku imali 17 puta više kontaminirajućih materija od normalnog nivoa.

U nekim slučajevima, naročito u zapadnoj Kanadi, stanovnici koji žive blizu plinskih instalacija mogli su zbog kontaminacije zapaliti svoju vodu iz slavine.

Nacrt istraživanja o pitkoj vodi u Wyomingu, koje je u augustu objavila američka Agencija za zaštitu životne sredine (EPA), otkrilo je jasnu povezanost između ‘frackinga’ i zagađenja vode.


Javnost u SAD-u podijeljena je oko frackinga[Getty]

“Zemljotresi se kreću prema sjeverozapadu, gdje se nalaze naši izvori pitke vode”, kazala je Beiersdorfer, koja proteklih 18 godina živi u Ohioju. “Oni (kompanije) koriste od dva do osam miliona galona (sedam do 30 miliona litara) za svaku bušotinu. Postoje dokumentirani pomori ribe u našim rijekama”.

Larry Douglas Brown, geolog na Univerzitetu Cornell, vjeruje da je povezanost zemljotresa sa otpadnim vodama “prilično rijetka pojava” i da su “rizici preuveličani od politizirane okoline”.

Međutim, neke kontaminacije vode povezane sa vađenjem plina, koje između ostalog uključuju ‘radioaktivne elemente’ i druge ‘štetne tvari’, izazvale su posebnu zabrinutost, kazao je Brown za Al Jazeeru.

Zabrinutost zbog zagađenja vode navele su nekoliko oblasti, uključujući državu New York, Francusku, kanadsku provinciju Quebec i Bugarsku da obustave ili zabrane hidraulično lomljenje.

Slične seizmičke aktivnosti pogodile su Veliku Britaniju, gdje su opozicioni političari optužili vladine regulatore za ‘zastrašujući nemar’ nakon što su zemljotresi povezani sa hidrauličnim lomljenjem potresli grad Blackpool. 

U SAD-u, javno mnijenje je podijeljeno u borbi između otvaranja radnih mjesta kroz energetsku eksploataciju i zaštite životne sredine.

Prema anketi univerziteta Quinnipiac objavljenoj 19. januara, 72 posto glasača u Ohioju želi prekid ‘frackinga’ dok se ne uradi više istraživanja o njegovim okolišnim i geološkim utjecajima. Međutim, 64 posto glasača smatra da se bušenje treba nastaviti uprkos mogućoj štetnosti.

Zdravstveni problemi

Ljudi koji žive u blizini nalazišta nekonvencionalnog plina žale se na kožne osipe, glavobolje, neurološka oštećenja i druga oboljenja, međutim ne postoje podaci da se ovi anegdotski dokazi konačno povežu sa vađenjem plina.

Prirodni gas, od kojeg je većina nekonvencionalna i zahtijeva hidraulično lomljenje, “ima potencijal, u najmanju ruku, da izazove promjene u pristupu podsticanja energetske budućnosti Sjeverne Amerike”, primjećuje konsultantska kompanija Cambridge Energy Research Associates (CERA) u svom izvještaju iz 2010.

Prema brojkama koje navodi industrijska lobi-grupa America’s Natural Gas Alliance, same Sjedinjene Države posjeduju 58 hiljada milijardi kubnih metara plina.

Zabrinutost zbog zagađenja vode navele su nekoliko oblasti, uključujući državu New York, Francusku, kanadsku provinciju Quebec i Bugarsku da obustave ili zabrane hidraulično lomljenje. Slike plavog plamena kako kulja iz ruralnih slavina, zajedno sa cjevovodima i stanicama za bušenje koje prosijecaju talasasta polja ušle su u popularnu maštu sa objavljivanjem “Zemlje plina”, dokumentarnog filma nominiranog za Oscara.

“Ima mnogo parnica u kojima pojedinci tvrde da im je pitka voda zagađema ili da se suočavaju sa zdravstvenim rizicima usljed eksploatacije plina”, kazala je Kate Sinding, advokat u Vijeću za zaštitu prirodnih resursa.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Više iz rubrike TEME
POPULARNO