Budžet Srbije nije u skladu s MMF-om

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odložio je odluku o prvoj reviziji aranžmana iz predostrožnosti sa Srbijom, jer usvojeni budžet Srbije za 2012. godinu odstupa od parametara predviđenih programom.

Ta odluka ne znači i prekid aranžmana, a dolazak misije MMF-a u Beograd radi rješavanja spornih pitanja očekuje se za oko dvije sedmice.

Kancelarija stalnog predstavnika MMF-a u Beogradu saopćila je da su emitiranje državnih obveznica i garancija, kao i predviđena realizacija investicionih projekata u suprotnosti s onim što bi bilo u skladu s programom javnog deficita i ciljnog duga.

Odlaganje potvrde prve revizije aranžmana iz predostrožnosti ne znači i prekid aranžmana.

Kako je navedeno u saopćenju objavljenom na sajtu MMF-a, predstavnici te međunarodne finansijske institucije će nastaviti razgovore sa srbijanskim vlastima u cilju nastavka programa kada bude dovoljno dokaza da se ponovo poštuje fiskalni program za 2012. godinu.

Ekonomski savjetnik premijera Srbije Jurij Bajec ističe da odlaganje potvrde prve revizije aranžmana iz predostrožnosti ne znači i prekid aranžmana.

Prema njegovim riječima, misija MMF-a će doći u Beograd za oko dvije sedmice na razgovore sa srbijanskim vlastima, kada se očekuje da će biti razjašnjena sva sporna pitanja.

Bajec je u izjavi Tanjugu objasnio da MMF smatra da su neki investicioni projekti, bilo da ih direktno finansira država, ili da daje garanciju za njih, dosta veliki i da mogu ugroziti ciljeve visine javnog duga i fiskalnog deficita.

Zakonski maksimum

Fiskalni deficit dogovoren je u visini od 4,25 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), a zakonski određen maksimum zaduživanja države na 45 posto BDP-a, podsjetio je Bajec i dodao da predstavnici MMF-a nemaju nikakvih primjedbi u vezi s pitanjima koja se odnose na plate u javnom sektoru, penzije, izdavanja za socijalne potrebe.

Primjedbe se odnose na neka pitanja kao što je dokapitalizacija Komercijalne banke, koja je predviđena tek krajem ove godine i kojom se obezbjeđuje da država ostane većinski vlasnik te banke, naveo je Bajec.

Zatim, riječ je o sistemu za navodnjavanje kojim se omogućava veći prinos na preko 100.000 hektara, kao i o garanciji za ulaganje u gasovod Aleksinac – Novi Pazar i još neke kapitalne investicije na teritoriji Vojvodine, dodao je on.

Također, imajući u vidu da ove godine postoji veća neizvjesnost kako će se svjetska kriza odvijati i kakve će posljedice imati na Srbiju, predviđeno je da, za razliku od prošle godine, kada je zadržano pravo da država dodatno emitira 200 miliona eura obveznica za vanredne potrebe ukoliko se one ukažu, ovog puta ta sredstva budu u visini od 300 miliona eura, rekao je Bajec.

Imajući u vidu da se to uglavnom odnosi na veoma važne kapitalne projekte, investicione, infrastrukturne, koji su bitni i za realizaciju ekonomske politike zemlje, kao i da se ostvari projektovani rast od 1,5 posto BDP-a, onda je to sve ostalo u budžetu, a istovremeno je budžet napravljen tako da je zapravo to sve i u okvirima zadatih proporcija dogovorenih s MMF-om, naveo je.

Dodatni argumenti

Zato je važno što će predstavnici MMF-a doći u Beograd i što će se povodom ovih pojedinačnih pitanja ponovo razgovarati i definirati koliko su ti projekti veliki, šta će se od toga konkretno realizirati, kada i u kom smislu to može ugroziti osnovni cilj, a to je da se kroz definirani fiskalni deficit i javni dug ne ugrozi makroekonomska stabilnost zemlje.

Bajec je izrazio očekivanje da će se sva ta pitanja razjasniti i da će poslije toga MMF dati pozitivnu ocjenu, jer to nisu stvari koje se odnose na neku nepotrebnu potrošnju, već je riječ o investicijama.

“Mislim da će država dodatnim argumentima pojasniti razloge za svaku od ovih pojedinačnih primedbi koje je Fond postavio i verujem da će se u tom smislu usaglasiti i da će se dobiti pozitivna ocena”, naglasio je Bajec.

Aranžman koji je Srbiji odobren 29. septembra u iznosu od 935,4 miliona specijalnih prava vučenja (oko 1,1 milijarde eura).

On je ponovio da se ne sme desiti da bude probijena zakonski postavljena granica javnog duga, jer onda, nezavisno od MMF-a, država po zakonu mora odmah primijenitie mjere da vrati javni dug u granice od 45 posto BDP-a.

MMF i Vlada Srbije postigli su polovinom novembra 2011. godine sporazum o prvoj reviziji aranžmana iz predostrožnosti, koji predviđa da ciljani deficit budžeta u 2012. godini bude 4,25 posto BDP-a, uz očekivanje da će privredni rast u ovoj godini biti 1,5 posto.

Aranžman koji je Srbiji odobren 29. septembra u iznosu od 935,4 miliona specijalnih prava vučenja (oko 1,1 milijarde eura) zaključen je iz predostrožnosti, odnosno bez namjere da se sredstva koriste, osim u slučaju platnobilansnih potreba zemlje.

Izvor: Agencije