Izbori u regionu u sjeni ekonomske krize

Parlamentarni ili predsjednički izbori koji će se ove godine održani u više balkanskih zemalja bit će opterećeni ekonomskom i dužničkom krizom koja je teško pogodila i ovaj region.

U godini koja je upravo počela izbori – parlamentarni ili predsjednički – bit će održani u Grčkoj, Albaniji, Rumuniji i Srbiji.

Grci će u aprilu vanredno izaći na birališta, mada datum još nije dogovoren, prenosi Tanjug.

To je bio preduslov vodeće opozicione konzervativne Nove demokratije da uđe u privremenu koalicionu vladu Lukasa Papadimosa, koja sada grčevito pokušava spasiti zemlju od bankrota.

Grci će u aprilu vanredno izaći na birališta, mada datum još nije dogovoren.

Izbori u Grčkoj izazivaju veliku pažnju, prije svega zato što će to biti test za Evropsku uniju (EU), koja grčevito nastoji spasiti euro, a manje za lokalne političare, ističu analitičari u Atini.

Dužnička kriza je u Grčkoj već odnijela prvu političku žrtvu: u PASOK-u su najavili da će se Jorgos Papandreu povući sa mjesta predsjednika partije i da se neće kandidirati za premijera.

Lider Nove demokratije Andonis Samaras, koji je posljednje tri godine bio u opoziciji, bit će najvjerovatnij pobjednik izbora.

Pirova pobjeda

Prema posljednjim anketama, bit će to Pirova pobjeda, pošto se za njegovu stranku izjašnjava 22 posto građana, a za PASOK svega 13 posto.

U Atini se strahuje od produbljivanja političke krize u zemlji, odnosno “partijske trgovine”, jer poslije izbora nijedna stranka neće moći sama formirati vladu.

U Albaniji ove godine trebaju biti održani predsjednički izbori, pošto ističe mandat sadašnjem šefu države Bamiru Topiju.

Ti izbori izazivaju pažnju i u zemlji i u inostranstvu, jer trebaju pokazati da li su vlada i opozicija u stanju dogovoriti se oko zajedničkog kandidata.

Vladajuća Demokratska partija premijera Sallija Berishe i socijalisti Edija Rame su nedavno najavili da će, poslije dvogodišnjeg prekida, konačno uspostaviti dijalog o ključnim pitanjima razvoja zemlje, pogotovo kada je riječ o eurointegracijama.

Ko će biti novi predsjednik Albanije, koji se bira u parlamentu, još nije jasno.

Zajedno u Rumuniji

Dosadašnji šef države Topi, prema nekim nagovještajima, planira osnovati svoju političku partiju.

Prema pisanju lokalnih medija, za tu funkciju mogao bi se kandidirati bivši premijer Fatos Nano, nekadašnji lider Socijalističke partije.

Rumunski parlament je, na prijedlog vlade, krajem prošle godine odlučio da lokalni i parlamentarni izbori budu održani u isto vrijeme, u drugom dijelu 2012. godine.

Na taj način država će uštedjeti oko 20 miliona eura, što je velika suma u trenutku kada se zemlja suočava s teškom ekonomskom krizom, objašnjava premijer Emil Boc.

Ova godina bit će u znaku izbora i u Srbiji.

U opoziciji, međutim, tvrde da je to “antidemokratski potez” i da će to izazvati konfuziju i otvoriti put za mnoge nepravilnosti na izborima.

“To je vladin trik u nastojanju da dobije više glasova”, kažu u vodećoj opozicionoj Socijaldemokratskoj partiji, prenose novinske agencije.

Popularnost vladajuće Demokratsko liberalne partije premijera Boca je u dramatičnom padu, pošto je vlada bila prisiljena preduzimati rigorozne mjere štednje i za nju se sada izjašnjava manje od 20 posto anketiranih.

Ova godina bit će u znaku izbora i u Srbiji: do maja bi trebai biti održani parlamentarni izbori, a kako je najavio predsjednik Boris Tadić, do kraja godine građani će birati i predsjednika, pošto njemu ističe mandat.

Izvor: Agencije