Privatnici profitirali trgujući koncesijama
Projekat izgradnje malih hidroelektrana na rijekama u Republici Srpskoj (RS) doživio je neuspjeh.
Šest godina nakon njegovog početka, izgrađene su samo tri od 112 HE za koje su dodijeljene koncesije.
Koncesionari odustaju od gradnje i o prodaji koncesija pregovaraju s kupcima iz inostranstva, a pojedini su i profitirali u ovoj trgovini.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva otkrili su da dodjelu koncesija od početka prate brojne nepravilnosti, od neplanskog odabira lokacija za gradnju i pogrešnih procjena vodenog kapaciteta rijeka, pa do nepoštivanja zabrane prodaje koncesija.
Nepravilnosti i propusti
Prva koncesija je dodijeljena krajem mandata vlade premijera Pere Bukejlovića, a ostale nakon januara 2006. godine, tokom vlade Milorada Dodika.
Koncesije za izgradnju malih HE (snaga do pet megavata) dodjeljivane su na period od 15 do 30 godina, a koncesionari su ih mogli dobiti podnošenjem samoinicijativnih ponuda ili prijavom na javne pozive.
Koncesije dodjeljuje Ministarstvo privrede, energetike i razvoja RS-a, na prijedlog Komisije za koncesije, koja ima i zadatak da vrši nadzor nad koncesionarima.
Preduzeća nisu trebala priložiti bankovne garancije, pa su u većini slučajeva koncesije davane kompanijama bez dovoljno novca i iskustva u izgradnji energetskih objekata.
Ministarstvo energetike je raskinulo šest koncesionarskih ugovora, dok će sa još 23 koncesionara biti vođeni pregovori o sporazumnom raskidu.
Prema riječima stručnjaka, kompanije su kao dokumentaciju morale priložiti tehničko-ekonomsku studiju opravdanosti koncesije koja se zasniva na kapacitetu elektrane i zaradi od prodaje struje.
Komisija i Ministarstvo su odobravali studije, da bi se kasnije ispostavilo da neke od njih nisu mogle biti realizirane.
Na to je ukazano u godišnjim izvještajima Komisije za 2009. i 2010. godinu, ali tek 2011. Vlada RS-a s Aleksandrom Džombićem na čelu je poduzela konkretne poteze.
Ministarstvo energetike je raskinulo šest koncesionarskih ugovora, dok će sa još 23 koncesionara biti vođeni pregovori o sporazumnom raskidu.
Protivljenje udruženja i opština
Ranko Goić, ekspert za obnovljive izvore energije na Sveučilištu u Splitu, kaže da su prije dodjele koncesija napravljene loše prognoze o isplativosti i hidropotencijalu rijeka na kojim će biti građeno.
Pojašnjava da većina lokacija nije isplativa za gradnju, jer su cijene električne energije iz obnovljivih izvora na ovim prostorima još preniske.
Ministarstvo energetike i Komisija su odobravali gradnju na području Nacionalnog parka Sutjeska ili na drugim lokacijama na kojima opštine nisu predvidjele takve objekte te zbog toga opštine koncesionarima nisu izdavale građevinske dozvole.
Ipak, prema podacima Regulatorne komisije za energetiku RS-a, Vlada treba usvojiti i početi primjenjivati nove cijene, po kojima bi HE za struju iz obnovljivih izvora energije trebale dobijati 0,12 KM po kilovat-satu, u odnosu na dosadašnjih 0,08 KM.
Vlada se prije dodjele koncesija nije savjetovala ni s ekološkim udruženjima koja se protive realizaciji ovih projekata.
Ministarstvo energetike i Komisija su odobravali gradnju na području Nacionalnog parka (NP) Sutjeska ili na drugim lokacijama na kojima općine nisu predvidjele takve objekte te zbog toga opštine koncesionarima nisu izdavale građevinske dozvole.
Enisa Božičković, predsjednica Skupštine opštine Kotor-Varoš, gdje su se na Vrbanji trebale graditi HE, kaže da ih iz Vlade RS-a nisu obavijestili o planovima gradnje i dodjeli koncesija.
Kako novi regulacioni plan nije donesen, opština nije izdavala ni građevinske dozvole.
Vlasnici koncesija kažu da nisu znali u šta se upuštaju, pa danas, umjesto na prodaji struje, pokušavaju zaraditi na prodaji koncesija.
Vlada ne sprečava trgovinu
Krajem 2009. godine Vlada RS-a je usvojila pravilnik koji dozvoljava prenos koncesije sa preduzeća na preduzeće.
Do tada, prema koncesionarskim ugovorima, prenos je bio moguć tek nakon izgradnje HE.
Međutim, prema riječima Predraga Aškrabića, predsjednika Komisije, Vlada je na sjednicama donosila posebne odluke kojima je legalizirala ranije prenose.
Iako se u tim odlukama Vlade i u pravilniku ne navodi novčana naknada za promjenu vlasništva nad koncesijom, podaci do kojih su došli novinari CIN-a pokazuju da su neki od koncesionara ipak ostvarili zaradu na ovim poslovima.
Ni oni koji su prodavali, ni oni koji su kupovali koncesije nisu željeli precizirati cijenu tih poslova.
Navodili su da se cifra, okvirno, kreće između 100.000 KM i 200.000 KM po megavatu.
Za koncesiju za gradnju elektrane od pet megavata može se dobiti i do 1,5 miliona KM, kažu stručnjaci.
Međutim, Edhem Bičakčić, suvlasnik projektantske firme “Bičakčić” iz Sarajeva, i Đuro Vujković iz projektantske firme Energokomerc iz Banje Luke kažu da tržišna vrijednost preduzeća koje ima koncesiju i završenu građevinsku dozvolu iznosi oko 300.000 KM po megavatu.
To znači da se za koncesiju za gradnju elektrane od pet megavata može dobiti i do 1,5 miliona KM.
Bičakčić dodaje da čak i ako preduzeće nema potrebne dozvole, kupac mu daje avans da ih može dobiti u određenom roku.
On pojašnjava da se ne prodaje koncesija, već preduzeće koje je ima, te kaže kako zna da neki od koncesionara traže i veće iznose, “ali sve dosadašnje transakcije koje su obavljene i završene otprilike su bile u ovom nivou, plus – minus 10 posto”.
Energokomerc ima pet koncesija za izgradnju MHE.
Vujković kaže da do izgradnje nije došlo zbog smrti vlasnika i zbog toga što na vrijeme nisu utvrđeni kapaciteti rijeka.
Koncesija i servisu automobila
Koncesija za MHE na Vrbanji data je 2006. godine i građevinskoj kompaniji “25. novembar” iz Čelinca, a Aco Maksimović, njen direktor i najveći pojedinačni akcionar, potom je osnovao koncesionarsko preduzeće Hidrogip i na njega prenio prava za gradnju HE.
Nakon što je “25. novembar” otišao pod stečaj 2010. godine, Maksimović kaže da je vlasništvo nad Hidrogipom odlučio prebaciti na servis automobila Max Plus, čiji vlasnik je njegov sin Miljan.
Maksimović dodaje da već imaju strateškog partnera iz inostranstva, koji je spreman uložiti sredstva za gradnju HE.
Izvor: Centar za istraživačko novinarstvo