Uzgoj heljde kao biznis budućnosti

Općina Bosanski Petrovac u vrhu je bosanskohercegovačke ekonomije po uzgoju heljde, žitarici koja se nalazi u sastavu najpopularnijih namirnica zdrave ishrane.

Brašno od heljde je također pet puta skuplje od pšeničnog.

Novinar Al Jazeere Boris Gagić razgovaro je sa porodicom Tubić kod Bosanskog Petrovca, koja je prepoznala ono što bi mogao postati biznis budućnosti.

„Uštipke radimo često, jer su ljepši, mekši nego od bijelog brašna. Koristimo heljdu već četiri godine i vrlo smo zadovoljni s njom“, kaže Vinka Tubić.

Zadovoljstvo Tubića bilo je veće od kada je, zbog bolesti, Goran Tubić promijenio ishranu, čime su se poboljšali i doktorski nalazi. 

„Kod mene je problem bio sa srcem i srčanim komorama i to sam riješio heljdinim brašnom i svakodnevnom ishranom“, ispričao je on.

Za svoje potrebe Tubić sije pola hektara heljde, kojoj, kako ističe, pogoduje visinska klima ovog podneblja sa više padavina.

Isplativost uzgoja

U Bosni i Hercegovini heljda se sije na blizu 500 hektara, a od toga petina proizvodnje ove poljoprivredne kulture gaji se u Bosanskom Petrovcu. 

Kako kaže naš novinar, heljda se sije jednom godišnje, ne traži puno ulaganja, prinosi su dobri, a sve to su znali i stari Petrovčani.

„U Bosanskom Petrovcu heljda se gajila do šezdesetih godina, to je bila kultura siromašnih krajeva, od 2009. ponovo se gaji u Bosanskom Petrovcu“, navodi Nikolina Dragišić iz općinskog Odjela za poljoprivredu.

Heljdu gaji tridesetak poljoprivrednika, a jedan od njih, Nisvet Balić, u hambare i novoizgrađene prostorije smjestio je rod heljde, koji je požnjeo sa 80 hektara njiva.

Balić posjeduje i certifikat za organsku proizvodnju. Osim za brašno, od ljuspica heljde prave se i anatomski jastuci.

„Ove godine imamo 140 tona heljde u zrnu. Jedan dio plasirat ćemo na domaće tržište, ostalo na ino tržište u saradnji sa Vanjsko-trgovinskom komorom“, rekao je Balić.

Humanitarna akcija

Nešto dalje od njegovog imanja žive Latinovići, koji su nabavili kompletan pogon za preradu ove žitarice. Miodrag Latinović savjetuje zašto se umjesto pšenicom ili kukuruzom, polja u Bosni i Hercegovini trebaju zasijati heljdom.

„Cijena koja je najbitnija u odnosu na pšenicu koja je hljebno brašno, pet puta je skuplja, daje manji prinos, ali vrati cijenu brašna, tako da nije problem njena isplativost“, navodi Latinović.

Međutim, kako kaže naš novinar, problem za krajnjeg potrošača jeste cijena, te su zato u bihaćko-petrovačkom kraju pokrenuli humanitarnu akciju, kojoj su se priključili Nisvet Balić i Miodrag Latinović.

Oni žele pomoći osobama oboljelim od celijakije, koje u ishrani mogu korisiti brašno od heljde koje ne sadrži gluten.

Izvor: Al Jazeera