Slovenija: 1.300 kandidata za 90 mandata

Slovenski parlament: Birališta će biti otvorena u nedjelju u 7.00 sati, a zatvorena u 19.00 sati (Pixsell)
Slovenski parlament: Birališta će biti otvorena u nedjelju u 7.00 sati, a zatvorena u 19.00 sati (Pixsell)

U Sloveniji će u nedjelju, 4. decembra, biti održani parlamentarni izbori, na kojima će oko 1,7 miliona birača izabrati 90 zastupnika u parlamentu (Državni zbor).

Na izborima će se boriti 1.300 kandidata na listama 20 stranaka, ali se vjeruje da će u parlament ući predstavnici samo sedam stranaka.

Izborna kampanja traje do petka u 24 sata, kada nastupa izborna šutnja, u kojoj je zabranjena izborna promocija.

Birališta će biti otvorena u nedjelju u 7.00 sati, a zatvorena u 19.00 sati.

Tada će biti objavljeni rezultati izlaznih anketa te rezultati glasanja oko jedan posto birača koji su glasali prijevremeno, od utorka do četvrtka.

Državna izborna komisija će konačne i službene rezultate objaviti 16. decembra

Državna izborna komisija nakon toga će tokom večeri objavljivati i popunjavati neslužbene privremene rezultate izbora, a najveći dio glasova bit će prebrojan prije ponoći, kad će se znati najvažniji rezultati i odnosi.

Komisija će konačne i službene rezultate objaviti 16. decembra.

Nakon toga slijedi potvrđivanje zastupničkih mandata, rokovi žalbi i konstituiranje novog parlamenta.

Mandatara za sastav nove vlade, ovisno o rezultatima izbora, predlaže predsjednik države Danilo Turk nakon višednevnih konsultacija sa strankama.

Prvi prijevremeni izbori

Bit će ovo prvi prijevremeni izbori od slovenske nezavisnosti 1991. godine, jer vlada sadašnjeg premijera Boruta Pahora, formirana nakon izbora 2008. godine, nije izdržala do kraja mandata, pa joj je parlament u septembru izglasano nepovjerenje.

Opozicija, na čijem je čelu Janez Janša, tvrdila je kako je lijeva koalicija zemlju vodila prema “grčkom scenariju”, enormnim zaduživanjem, koje usmjerava u potrošnju, umjesto u revitalizaciju poduzetništva, te ka velikom padu ekonomske aktivnosti u 2009. godini, kada je slovenski bruto društveni proizvod (BDP) pao gotovo devet posto.

Janez Janša [Pixsell]

On je birače i simpatizere pozvao da glasaju za “normalnu Sloveniju”, bez političkih skandala i korupcije, kojima je, prema njegovoj ocjeni, ljevica zadnjih godina destabilizirala zemlju.

Janša tvrdi da njegova stranka ima program i ljude za izlazak iz krize, da neće biti lako i da treba štedjeti, ali da za Sloveniju izlaz nije u reformama koje je formalistički predlagao Pahor, nego u novom zapošljavanju putem stimuliranja stranih investicija te malih i srednjih preduzeća.

Jankovičćnajavljuje rezove u državnom aparatu, ali “na meki način” i bez velikih otpuštanja, te sa stopom rasta BDP-a od čak četiri posto na kraju mandata ako postane premijer.

On tvrdi da je Sloveniju moguće voditi uspješno ako joj se pristupi logikom dobrog i efikasnog privrednika, obećava infrastrukturne projekte na području građevinarstva, cestogradnje i energetike, ali bez velikog zaduživanja države u inozemstvu, što neki smatraju nerealnim.

Aktuelni parlamentarci

Stranke koje trenutno imaju zastupnike u parlamentu: Aktivna Slovenija; Demokratska stranka umirovljenika Slovenije (Demokratična stranka upokojencev Slovenije, DeSUS); Zeleni Slovenije; Liberalna demokracija Slovenije (LDS); Nova Slovenija – Kršćanska narodna stranka (Nova Slovenija – Krščanska ljudska stranka, NSi); Slovenija je naša (SJN); Slovenska demokratska stranka (SDS); Slovenska nacionalna stranka (SNS); Slovenska narodna stranka (Slovenska ljudska stranka, SLS); Socijaldemokrati (Socialni demokrati, SD); Stranka mladih Slovenije (SMS).

Ankete pokazuju da se slovensko biračko tijelo zadnjih godina okrenulo “udesno”. O tome svjedoče i realne prognoze da bi iz parlamenta mogli ispasti Liberalni demokrati (LDS), nekada pod vodstvom Janeza Drnovšeka najveća slovenska stranka.

Isto bi se moglo dogoditi i liberalnoj stranci Zares, koja je na izborima prije tri godine osvojila gotovo 10 posto glasova i bila glavni partner Pahoru u formiranju vlade.

Kako protiv krize

O uspjehu ili neuspjehu Janše da dobije mandat za sastavljanje efikasne vlade odlučivat će uspjeh na biralištima manjih stranaka desnice, poput Slovenske pučke stranke (SLS), koja je u prijašnjem parlamentarnom sazivu imala samo pet zastupnika i ostala u opoziciji, ali i o eventualnom uspjehu stranke Nove Slovenije (NSi), koja prije tri godine nije prešla prag za ulazak u parlament, ali prognoze govore da će to sada uspjeti.

Uz to, Janša bi, kao potencijalni sastavljač vlade, mogao ovisiti i o uspjehu ili neuspjehu “populističke” stranke umirovljenika DeSUS, s kojom je nekada uspješno sarađivao, a koja bi također mogla odigrati ulogu “jezička na vagi” u postizbornim kombinacijama.

U recesiji koja prijeti Evropi i političkoj krizi pred kojom je Evropska unija (EU), Slovenija bi se, uprkos teškoćama, morala držati središta integracije koju predstavljaju Njemačka i Francuska, ocijenili su u četvrtak u televizijskom sučeljavanju predsjednici najvećih stranaka.

Borut Pahor je bio najpesimističniji u vezi razvoja krize u eurozoni, ali je naglasio da Slovenija mora nastaviti s reformskom politikom koju je nastojala voditi njegova vlada.

Slovenija bi se, uprkos teškoćama, morala držati središta integracije koju predstavljaju Njemačka i Francuska

Kriza u eurozoni sve je teža i nepredvidljivija, rekao je on.

Ako umjesto sadašnje vlade dođe neka koja će voditi populističku politiku a odbacivati reforme, fiskalnu stabilizaciju i ograničavanje zaduživanja, Slovenija bi mogla krenuti putem Grčke, smatra on.

Ako promjenama Lisabonskog ugovora dođe do određivanja kriterija koja zemlja može ostati u eurozoni i ako Slovenija u tome ne uspije, morala bi se vratiti na svoju nacionalnu valutu tolar i pasti na evropsku marginu, rekao je Pahor, dodavši da zato ostanak u čvrstoj jezgri eurozone za buduću vladu mora biti prioritet.

Ostati u eurozoni

Janša je izjavio kako je Sloveniju u krizu uvela upravo Pahorova vlada.

Za njega opstanak eura kao zajedničke valute uopće nije upitan, ali je dodao da se u Evropi više neće tolerirati slučajevi poput Grčke.

“Ni Sloveniju neće niko spašavati. Morat ćemo se spašavati sami”, kazao je Janša.

Dodao je kako je bio premijer 2007. godine, kada je Slovenija ušla u eurozonu, a tada je stanjem svojih računa bila “uzor za ostale države u eurozoni, dok je sada opterećuje veliki dug”.

Slovenija je 2007. godine bila jedna od rijetkih država koja je ispunjavala mastrihtske kriterije, rekao je Janša.

Što se tiče reformi koje je htjela provesti Pahorova vlada, a srušene su na referendumima i angažmanom  opozicije i SDS-a, Janša je rekao da će, dođe li na mjesto predsjednika Vlade, realizirati “Ugovor za Sloveniju”, što je izborni program njegove stranke, a cilj mu je međugeneracijski i socijalni sporazum kako bi se reforme uopće mogle provesti.

Janković je izjavio da Slovenija mora na svaki način ostati u eurozoni, jer bi u suprotnom nazadovala u razvoju.


Zoran Janković [Pixsell]

On kaže da i u vremenu krize koja eskalira u EU Slovenija može napredovati brže od drugih, jer i u vrijeme krize neka preduzeća propadaju, a druga se još brže razvijaju.

Janković je biračima poručio da će ako postane premijer voditi “pravi tim”, koji koordinirano provodi mjere racionalizacije i novo investiranje.

On se pozvao na svoja iskustva kao nekadašnji direktor Mercatora i na svom sadašnjem položaju gradonačelnika najveće slovenske općine.

Postizborne koalicije

Najveći dio rasprave predsjednika sedam stranaka za koje se najavljuje da će imati zastupnike u novom parlamentu vodio se o pitanju njihove privatne imovine, gledanju na državno vlasništvo i kadroviranju u poduzećima s utjecajem države, a dotaknuli su se i mogućih koalicijskih povezivanja nakon izbora.

Spremnost da u slučaju izbornog uspjeha formiraju vladu s Janšom kao mandatarom izrazili su predsjednik Slovenske pučke stranke (SLS) Radovan Žerjav i predsjednica NSi Ljudmila Novak.

Virant je istaknuo ‘problematičan Janšin odnos prema pravnoj državi i njenim ustanovama’

Predsjednik Građanske liste Gregor Virant, unatoč načelnom opredjeljenju da su sve postizborne koalicije moguće, ima velike rezerve u pogledu mogućnosti koaliranja s Janšom nakon izbora.

On je istaknuo “problematičan Janšin odnos prema pravnoj državi i njenim ustanovama”.

U slučaju da njegova stranka uđe u novu vladu, Virant je najavio da će tražiti resore unutrašnjih poslova i pravosuđa.

Predsjednik DeSUS-a Karl Erjavec je izjavio da se protivi reformama koje bi smanjile penzije i prava iz zdravstvenog osiguranja te je za loše ekonomsko stanje u državi optužio “tajkune” i rasprodaju državne imovine.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

U Sloveniji se u nedjelju održavaju parlamentarni izbori na kojima će milion i 700 hiljada birača izabrati 90 poslanika u parlamentu. Odlukom o tome kojim strankama dati najviše glasova, Slovenci će odrediti i smjer djelovanja buduće vlade. Birači očekuju uspješnije upravljanje zemljom, posebno u vrijeme produžene ekonomske krize, ali i rastućeg nepovjerenja javnosti prema politici […]

Nakon što je Vlada Boruta Pahora izgubila povjerenje u parlamentu, u Sloveniji će četvrtog decembra biti održani parlamentarni izbori. Istraživanja govore da šefu opozicije Janezu Janši, rejting pada. U samo nekoliko sedmica na slovenačkoj političkoj sceni dogodile su se prilične promjene. Građani daju prednost nedavno osnovanim listama u odnosu na velike stranke pa je rezultat […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO