Priština: Ruska pomoć ima političku pozadinu

Humanitarna pomoć Rusije Srbima na sjeveru Kosova koja je, nakon trodnevnog zadržavanja na prelazu Jarinje, stigla na svoje odredište u Kosovsku Mitrovicu, i dalje izaziva različite reakcije. Prištinski zvaničnici tvrde da ruska pomoć Srbima na Kosovu ima političku pozadinu.

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Bajram Redžepi izjavio je da ruska pomoć nije humanitarnog karaktera, već je cilj stvaranje uvjeta za ostanak na barikadama, jer kako kaže – sadrži šatore, generatore i šporete.

O tome kako se u Beogradu tumače ovakve tvrdnje Prištine, priču donosi reporter Al Jazeere Nebojša Grabež.

Bez komentara

Predstavnici vlasti u Beogradu, koja je pozvala Srbe na sjeveru Kosova da napuste barikade, za sada ne žele da komentarišu ovakve tvrdnje.

Kažu da nemaju uvida u sadržaj ruske pošiljke i naglašavaju da je svaki vid humanitarne pomoći dobrodošao.       

U većem dijelu opozicije,  koja otvoreno ili nešto manje otvoreno podržava politiku barikada,  ne kriju zadovoljstvo zbog pomoći  Rusije.

Prema navodima  agencije Itar-Tas, 27 kamiona dopremilo je na sjever Kosova 284 tone pomoći, u kojoj su  hrana, ćebad, kuhinjsko posuđe, ali i agregati za struju  i poljska oprema. 

Ruska pomoć stigla je, inače,  preko prelaza Jarinje koji je u blokadi od 16. septembra.   

Pojedini  analitičari , u ovakvoj vrsti pomoći, prepoznaju i neke druge poruke.

„U ovom trenutku mi se čini da je to pitanje vaganja odnosa velikih sila, bez velikog razmišljanja o tome šta je najbolje za one ljude koji se nalaze na terenu. Ne bih htela da upotrebljavaam  teške reči, ali za Srbe na Kosovu je ovo, čini mi se, više problem, nego pomoć”, kazuje politička analitičarka Aleksandra Joksimović.

Problem je i za vlasti u Beogradu, koje, po ocjenama mnogih, pa i priznanju nekih od njihovih članova, veoma teško mogu da kontrolišu situaciju na sjeveru Kosova.

Ipak, u vladajućoj Demokratskoj stranci vjeruju da će proces uklanjanja barikada  i omogućavanja slobodnog protoka roba i ljudi biti vrlo brzo priveden kraju.

 „Svi smo svesni činjenice da od toga kako će se završiti situacija na severu Kosova zavisi da li će Srbija dobiti status kandidata. Srbija radi sve što je u njenoj moći da do toga dođe. Nadam se da će se proces uklanjanja barikada završiti, jer je to jedan od glavnih kamena spoticanja na putu ka kandidaturi”, kaže Nenad Konstatinović, predsjednik Administrativnog odbora Skupštine Srbije.

Neizvjestan scenarij

I Aleksandra Joksimović  smatra da vlast u Srbiji nema prevelik utjecaj na srpske lidere sa sjevera Kosova, ali napominje da, ukoliko uspije da ubijedi evropske čelnike da je u stanju da dovede do pozitivnog pomaka i razriješenja postojeće situacije,  Srbija  dobija velike šanse za status kandidata u martu.

„Čini mi se da je taj scenario u ovom trenutku veoma neizvesan i da je velika mogućnost da će se o nastavku integracija u EU razgovarati tek, posle sledećih izbora u Srbiji”, veli Aleksandra Joksimović.

Uprkos brojnim zahtjevima opozicije i, već, očiglednim predizbornim aktivnostima, izbori u Srbiji još nisu raspisani.

U vladajućim strukturama,  koje donose odluku o tome, kažu da će izbora biti – i to u njihovom redovnom terminu, na proljeće.

Izvor: Al Jazeera