Reakcije iz regiona

Viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić mišljenja je da je interes “ključnih igrača” u eurozoni da euro opstane i da će biti pronađeno rješenje za dužničku krizu. 

“Ne treba zaboraviti da su najvažnije europske zemlje monetarni suverenitet unijele u eurozonu i svoje nacionalne valute zamijenile eurom. Tom logikom zaključujem da je njihov interes opstanak eurozone i eura kao valute”, kaže Božić, prenosi Fena.

Podsjetivši da se eurozona našla u dubokoj dužničkoj krizi, koja u uvjetima globalizacije ima posljedice, ne samo na područje Evrope nego i na ukupna svjetska kretanja, Božić je ipak uvjeren da odgovarajući organi u EU tragaju za rješenjem, iako postoje različiti pogledi u tom smjeru. 

Ništa preko noći

Ipak, naglašava da ništa ne može propasti preko noći. 

“I u tom nekom najnepovoljnijem scenariju ne treba biti naivan da će Njemačka, Francuska i druge zemlje ostati bez odgovarajuće valute. Naša očekivanja su da se u tom slučaju i devizne rezerve Centralne banke BiH i pojedinačni štedni ulozi građana jednostavno denominuju u tu neku, eventualno, novu valutu”, naveo je Božić i odmah i dodao da ne vjeruje u takav scenarij. 

Devizne rezerve Centralne banke BiH, po njegovom mišljenju su relativno stabilne i iznose nešto iznad šest milijardi KM. 

“Uložene su na siguran način u centralnim bankama najstabilnijih zemalja eurozone. Jednim dijelom su uložene u državne obveznice najstabilnijih europskih zemalja, a jednim dijelom u monetarno zlato”, rekao je Božić u izjavi novinarima u Banjoj Luci. 

Da Centralna banka BiH ima odgovor na eventualnu promjenu monetarne politike Evropske centralne banke i sigurno će zadržati sadašnji monetarni režim vezujući domaću za najčvršću valutu koja se može pojaviti u nekim mogućim monetarnim odnosima, ističe i član Upravnog odbora Centralne banke BiH Milenko Krajišnik, prenosi Fena.

Po njegovom mišljenju, jedan od izlaza iz sadašnje krize u eurozoni  je promjena monetarne politike Evropske centralne banke. 

Smatra i da euro nije u krizi u kakvoj su zemlje dužnici i da u eurozoni nema pojava koje bi ukazivale na lom valute. 

“Govori se o krizi eura, a preciznije bi bilo reći da se trenutno u eurozoni radi o dužničkoj krizi nekih zemalja, jer se vidjelo da euro nije bitno izgubio na vrijednosti u odnosu na druge valute”, smatra Krajišnik. 

Rekonfiguracija sistema

Srbijanski ministar ekonomije i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić izjavio je danas da ne vjeruje da će euro kao valuta propasti i “da će se evrozona sama od sebe raspasti” naglasivši da, i u slučaju da se to desi, građani Srbije ni na koji način neće biti ugroženi.

Ministar je rekao da ne vidi kao mogućnost propast eura kao valute, ali da misli da će doći do neke vrste rekonfiguracije cijelog tog sistema, prenosi Tanjug.

Euro će sigurno devalvirati

Profesor Slavko Kulić s Ekonomskog instituta u Zagrebu smatra euro nije prava valuta, jer iza njega ne stoji niti jedna država, a da u svijetu samo 0,4 posto novca ima pokriće u zlatu. Dodaje da se više troši, nego što se proizvodi i da će euro sigurno devalvirati, što će osjetiti i regija.

Ćirić je novinarima u pauzi Trećeg nacionalnog budžetskog foruma kazao da je u ovom trenutku izuzetno teško, skoro nemoguće, napraviti dugoročne stabilne i održive projekcije.

Ministar je naveo da “koliko je sve neizvesno” pokazuje i to “što su ekonomski analitičari Evropske centralne banke jedno rekli u avgustu, drugo u oktobru, a treće u novembru”. 

I viceguverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u izjavi za Novu TV indirektno je hrvatskim štedišama dao do znanja da možda ne bi bilo loše vratiti se kuni. Napominjući da ne daje savjete, ipak je poručio da je ‘dobro štedjeti u onoj valuti koja vam treba za potrošnju’.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić smatra da bi „nestanak eura bio “tektonski potres koji bi proizveo globalne posljedice, a sigurno ne bi mimoišao ni Crnu Goru“.

„Ukoliko se to ipak desi, rješenje za Crnu Goru bi bilo ponovo uvođenje stabilne valute neke ozbiljne države”, kaže Saveljić koji podsjećajući na proces prethodnog uvođenja marke, na najbolji način ilustruje i faktore koji bi važili i u nekom budućem trenutku.

“Nas je tada kada smo se opredjeljivali za uzimanje njemačke marke kao naše valute, prvenstveno opredijelilo nekoliko faktora – razvoj turizma, mogućnost da kontrolu uzmemo u svoje ruke u smislu uzimanja valute iza koje stoje neke ozbiljne države, kao i troškovi koje bismo mi imali, ukoliko bismo se opredijelili za svoju sopstvenu valutu. Onda kada smo se opredijelili za njemačku marku, mislim da je to jedan od ključnih dobrih poteza koje smo povukli kasnije u nizu poteza”, ocjenjuje Saveljić.