Amerikanci opet o bh. statusu quo
Piše: Ivica Puljić
WASHINGTON – Odnosi Europske unije i Sjedinjenih Država izgubili su na kvaliteti tijekom osmogodišnjeg boravka Georgea W. Busha u Bijeloj kući, ponajviše zbog rata u Iraku te rata protiv terorizma, što je u dobroj mjeri razdvojilo Amerikance i Europljane. S izborom Baracka Obama Europska unija je dobila američkog predsjednika kakvog su njezine članice priželjkivale. No, ni nakon tri godine europska visoka očekivanja nisu ispunjena. Američki analitičari smatraju da je to najviše zbog toga što se europski čelnici opiru većem angažmanu u Afganistanu, zatim zbog neslaganja na klimatskom summitu u Kopenhagenu te zbog toga sto je predsjednik Obama izbjegao američko-europski summit u Madridu krajem petog mjeseca 2011. godine.
S izborom Baracka Obama Europska unija je dobila američkog predsjednika kakvog su njezine članice priželjkivale
No, europska dužnička kriza potpuno je promijenila fokus iako Washington baš i ne mari mnogo oko sudbine eura, ali jako mu je stalo do sudbine europskih banaka. Prvi čovjek Europskog vijeća Herman van Rompuy i predsjedavajući Europske komisije Jose Manuel Barroso razgovarat će danas i sutra s predsjednikom Obamom, ministrom financija Thimotyem Geithnerom te državnom tajnicom Hillary Clinton ponajviše o globalnoj ekonomiji, situaciji na Sjeveru Afrike, Iranu, međusobnim ekonomskim vezama te o europskom istoku i, što je jako zanimljivo – jugoistoku kontinenta! Dakle, zemljama onoga što se zove zapadni Balkan, gdje su najzanimljivije teme Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija.
Noćna mora
U nekoliko razgovora s američkim analitičarima i stručnjacima za Europu spominjana je mogućnost novog (da li i posljednjeg) većeg američkog angažmana u rješavanju blago rečeno status quo situacije u Bosni i Hercegovini. Taj status quo je zapravo prava noćna mora za stanovnike Bosne i Hercegovine, njene susjede, Europsku uniju i Sjedinjene Države. Namjerno nisam spomenuo političare, jer upravo su oni koji 15-tak godina tapkaju u mjestu ili prave korake unazad. Za bolje upućene nije velika tajna da Washington želi još jednom, ali u suradnji sa saveznicima iz EU, pokušati doći do formule kojom se mogu uvesti ustavne promjene koje bi za(o)stalu Bosni u Hercegovinu pomakle iz okova daytonskog sporazuma toliko korisnog 1995, a toliko neprakticnog i arhaičnog 2011.godine.
Namjerno nisam spomenuo političare, jer upravo su oni koji 15-tak godina tapkaju u mjestu ili prave korake unazad
Naravno, tu je i Kosovo, odnosi Beograda i Prištine te pitanje kojim će putem Srbija krenuti. Nastaviti prema europskim integracijama ili se okrenuti više Rusiji, od čega se i Washingtonu i Briselu kosa diže na glavi.
Iza zatvorenih vrata
Vratimo se europsko-američkim gospodarskim temama koje su započete na nedavnom sastanku skupine G20 u Cannesu, kada su europski čelnici bili pritisnuti da djeluju što brže u rješavanju dužničke krize, jer svako odugovlačenje blokira ukupnu svjetsku ekonomiju. Amerikanci smatraju da je to trenutačno najveći globalni gospodarski problem, ali isto tako smatraju da Europska unija ima snage sama riješiti taj problem. Naravno da će predsjednik Obama imati i nekoliko sugestija, ali budite sigurno da će one ostati iza zatvorenih vrata.
Amerikancima je mnogo lakše pokrenuti svoje mehanizme nego Europljanima, koji su poprilično podijeljeni unutar Europska unije kada financije dođu na vrh dnevnog reda
Američki ekonomski stručnjaci, ali i američka vlada, smatraju da Europljani moraju izgraditi bolji “zaštitni zid” od postojećeg za eventualne buduće krize, da se europske banke moraju dokapitalizirati, kao i da se moraju energičnije uhvatiti u koštac sa slabijim ekonomijama, poput talijanske, španjolske…
Treba znati da su temeljne razlike u rješavanju ekonomskih kriza u Europskoj uniji i Sjedinjenim Državama uloge američke i europske središnje banke. Amerikancima je mnogo lakše pokrenuti svoje mehanizme nego Europljanima, koji su poprilično podijeljeni unutar Europska unije kada financije dođu na vrh dnevnog reda.
Najvažnije su milijarde
Europski, pak, stručnjaci smatraju da zemlje eurozone nisu u lošijoj poziciji od Sjedinjenih Država: javne financije su u boljem stanju nego američke, a razina stvarnog duga u privatnom sektoru je manja nego u Americi. No, struktura eurozone je mnogo ranjivija monetarna unija nego što je to slučaj preko Atlantika.
Zemlje Europske unije imaju više od 1.000 milijardi eura izravnih investicija u Sjedinjenim Državama
Uvijek se mora imati na umu da su Sjedinjene Države i Europska unija jedno drugom najveći i najvažniji trgovački i investicijski partneri. Zajednička vrijednost tih poslova iznosila je 2010. godine 668 milijardi eura! U isto vrijeme zemlje Europske unije imaju više od 1.000 milijardi eura izravnih investicija u Sjedinjenim Državama. U sadašnjoj situaciji, kada je sudbina zemalja uurozone nesigurna, investitori ne ulažu, što u mnogome može naštetiti ekonomskom oporavku na duže staze.
Izvor: Al Jazeera