Njujorčani na ‘markicama za hranu’

Kriza ne jenjava niti u Sjedinjenim Američkim Državama. Štoviše, svaki sedmi Amerikanac nije u stanju osigurati sebi ni hranu. Svi oni, dio su državnog programa pomoći, poznatog kao “markice za hranu”.

No, uprkos tome, Kongres raspravlja o smanjenju troškova za taj i druge slične programe pomoći.

Alen Gold je jedan od onih koji traži nešto što će pojesti. Potraga ga vodi daleko od kuće u njujorškom Bruklinu, do javne kuhinje, do koje mu treba 90 minuta. Zbog visoke stope nezaposlenosti, potražnja je porasla za 30%.

Odrediti prioritete

“Ponekad moram odrediti prioritete, prvo platiti krov nad glavom, telefon, kartu za metro. Nažalost, hrana je najčešće na posljednjem mjestu”, kaže Gold.

Kao i većina ljudi koji dolaze u javnu kuhinju, Gold dobija markice za hranu od državne vlade. Ali potrošio je 200 dolara, koje mjesečno dobija, a treba izdržati još jednu sedmicu.

“Ljudi moraju birati između večere i krova nad glavom. To je težak izbor, zbog čega im markice za hranu puno znače. U gradu poput New Yorka, u kojem su troškovi života visoki, ni to nije dovoljno”, kaže Triada Stampas iz Banke hrane New Yorka.

Broj Amerikanaca koji zavise od pomoći u hrani porastao je na 45 miliona, što državu košta 65 milijardi dolara godišnje. U New Yorku, to je svaki peti građanin.

Pritisci na ministarstvo

Ministarstvo poljoprivrede SAD-a je pod pritiskom da smanji pomoć u hrani, dok Kongres raspravlja o načinima stimulacije ekonomije i balansu federalnog budžeta. Predloženo je smanjenje u vrijednosti 4,2 milijarde dolara.

Gold, koji živi u jednosobnom stanu, prepušten je sebi od 17. godine. U nekoliko barova radi kao šanker i pokušava završiti koledž.

“Školovanje je budućnost. Bez diplome neću moći naći posao, neću imati budućnost”, govori Gold.

Alena pokreće san da će diplomirati i pronaći bolji posao. Ali bez pomoći u hrani, taj san bi mogao nestati.

Izvor: Al Jazeera