Potres koji je registrovan na području južnog Jadrana, opisuje se kao kratak ali jači; zatresao je područje Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Zemljotres
Nastavlja se sanacija petrinjskog područja.
Sistem Civilne zaštite u Hrvatskoj je do prije godinu dana građanima predstavljao apstraktni pojam za sistem koji bi im trebao pomagati u uslovima vanrednog stanja.
Zabilježena je i pojava koja smanjuje čvrstinu temelja kuća i upitno je jesu li sigurne za stanovanje.
U potresu magnitude 7.3 stepeni oko milion domaćinstava bilo je bez struje, a u Fukushimi je pokrenuto klizište.
Dok iz Štaba za saniranje posljedica potresa tvrde da čine sve da se stanovnici Banije što prije vrate svojim domovima, građani Petrinje održali su protest, nezadovoljni brzinom obnove.
Potres magnitude 3,4 stepena sa epicentrom blizu Siska se osjetio i u Zagrebu, udaljenom 49 kilometara od epicentra.
Iako se u početku mislilo da se vrtače ne mogu otvoriti u sekundi, nova svjedočanstva su zastrašujuća.
U selu Mečečani, nedaleko od Petrinje, u desetak dana otvoreno je novih 37 vrtača u tlu zbog čega je predložena evakuacija dijela stanovništva.
Član srbijanske delegacije Miloš Stojković govori je o Kninu kao o “okupiranom srpskom gradu”.
Potres koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju i promjene koje je donio možda je djeci najteže prihvatiti.
Službeno je počelo rušenje teško oštećenih objekata u Petrinji i Sisku
U Sisačko-moslavačkoj županiji nije bilo bušenja nafte i plina, koja bi mogla izazvati potres, tvrdi hrvatska Agencija za ugljikovodike.
Nakon zemljotresa u Petrinji, koji se snažno osjetio i šire od regije Zapadnog Balkana, mnogi se pitanju slijede li novi potresi i nalazimo li se u periodu veće seizmičke aktivnosti.